Fond Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu obogaćen je ostavštinom Radovana Ivšića (Zagreb, 22. lipnja 1921. – Pariz, 25. prosinca. 2009.), čija donacija sadrži 1062 knjige raznih autora s posvetom, grafičke mape, plakate, fotografije, časopise, izložbene kataloge, novinske članke, uključujući donaciju osobnih stvari i rukopisa slavnog pisca koji je živio 55 godina u Parizu.
"Svestrani umjetnik višestruko je zadužio i hrvatsku i francusku kulturu", ocijenila je glavna ravnateljica NSK dr. sc. Tatjana Petrić. Ivšićeva supruga i ugledna francuska pjesnikinja Annie Le Brun, čijoj plemenitosti zahvaljujemo ovu vrijednu donaciju, drži da je Radovanovo stvaralaštvo imanentni dio hrvatske kulture, što je odlučila na osobit način potvrditi ovom donacijom njegovu rodnome gradu Zagrebu. Donacija je u Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu dopremljena iz Pariza uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske.
"Misija je Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, kao središnje i jedne od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova, da prikuplja, čuva, daje na korištenje i promovira hrvatsku kulturnu i znanstvenu pisanu riječ. Ostavštine znamenitih Hrvata predstavljaju osobito značajan dio pribavljanja fonda Knjižnice", naglasila je dr. sc. Željka Lovrenčić, voditeljica Zbirke inozemne Croatice.
Donacija Radovana Ivšića pohranjena je u fondu NSK, gdje će se ubaštiniti i digitalizirati. Uz Ivšićeva postojeća djela koja se čuvaju u NSK u Zagrebu, zainteresirana javnost imat će uvid u njegovu ostavštinu te će se moći upoznati sa životom i radom ovoga značajnog nadrealističkog umjetnika u Francuskoj.
Pariški umjetnik
Hrvatski književnik Radovan Ivšić rođen je 1921. u Zagrebu, gdje je 1953. godine na Filozofskom fakultetu diplomirao francuski i talijanski jezik. Sin znamenitog hrvatskog jezikoslovca Stjepana Ivšića od 1954. živio je u Parizu, gdje je na poziv A. Bretona i B. Péreta sudjelovao u manifestacijama nadrealističkog pokreta. Kao leksikograf radio je za izdavačku kuću Larousse te bio jedan od suurednika nadrealističkih edicija Édition Maintenant. Najizrazitiji je predstavnik nadrealizma u hrvatskoj književnosti.
Istaknutom pjesniku i dramskom piscu Radovanu Ivšiću, protivniku svih povijesnih političkih kompromisa i intelektualnih moda, najveći francuski izdavač Gallimard objavio je sabrana djela. Početkom 60-ih biva izbačen iz Društva književnika Hrvatske i od tada je u Hrvatskoj gotovo prešućivan. Jedan je od organizatora humanitarnog pohoda francuskih intelektualaca brodom u opkoljeni Dubrovnik devedesetih i među prvima upozorava francusku javnost na dolazeći rat i Miloševićev opasni nacional-komunizam. Autor je svjetski poznate i nagrađivane poeme Narcis, a zbog koje je bio zatvaran i prognan iz Hrvatske tijekom Drugog svjetskog rata. Autor je mnogobrojnih drama koje se izvode diljem svijeta na raznim svjetskim pozornicama, od kojih su najpoznatije Kralj Gordogan, Axia ili moć riječi te Akvarij.
Kreativni nadrealist
Dramsko pismo Radovana Ivšića odlikuje nesnošljivost prema tradicionalnom kazališnom govoru i književnosti ideologijskoga diskursa, istraživanje magije kolektivnog djelovanja i moralne funkcije umjetnosti, unošenje ludizma, infantilizacije i apsurda. Uz spomenuta najizvođenija djela, napisao je i sljedeće: Daha (1940. – 1941.), Vane (1944.), Kapetan Oliver (1944.). U domovini su Ivšićeva djela izvođena tek uoči 1980-ih, koja su prihvaćena kao prethodnica postmoderne.
Vrhuncem njegova književnog stvaralaštva smatra se groteskna farsa na temu vlasti – Kralj Gordogan (napisan 1943., objavljen u Francuskoj 1968., u Hrvatskoj 1975.), nastao na izvorima Jarryjeva Kralja Ubua te narodne bajke i usmene predaje s mnoštvom povijesnih i kulturoloških aluzija s neobičnim zvukovnim modelima i onomatopejama kojima je ostvario ravnovjesje radnje i zvukovnog znaka. Na francuskome su mu objavljena djela Airia (1960.), Mavena (1960.), Bunar u kuli (Le Puits dans la tour, 1967., hrvatski prijevod 1981.), Toyen (1974.), Okolo ili unutra (Autour ou dedans, 1974.), Kad nema vjetra, pauci... (Quand il n’y a pas de vent, les araignées..., 1989.) i ostalo. Objavljivao je Ivšić i likovne monografije, kritike i eseje (U nepovrat, 1990.; proširena inačica U nepovrat, 2002.). Prevodio je, uz ostale, djela J. Anouilha, P. de Marivauxa, Molièrea i A. P. Čehova.
Donacije vrijednih knjiga
Zbirka inozemne Croatice zagrebačke Nacionalne i sveučilišne knjižnice uz ovu bogatu Ivšićevu donaciju zaprimila je više vrijednih iseljeničkih donacija od uspostave neovisne Hrvatske. Među najizdašnijim darovateljima su Štefica i Vinko Nikolić, urednik Hrvatske revije i urednik kultnih izdanja Knjižnice Hrvatske revije, koji je Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici nakon povratka u domovinu darovao komplete svih izdanja Hrvatske revije, sva izdanja Knjižnice Hrvatske revije, arhivu Hrvatske revije te obiteljsku knjižnicu s vrijednim djelima hrvatskih egzilanata. Među donatorima su i ugledni sveučilišni profesori, znanstvenici i publicisti disidentske provenijencije kao što su Ante Kadić, Georg J. Prpić, Branko Franolić, Kvirin Vasilj, Ivo Banac, Vinko Grubišić, Jere Jareb, Ivo Omrčanin, Jure Petričević, Antun Nizeteo, Bogdan Radica, Pero Tutavac-Bilić i dr.
Iseljenički novinski fond posebno su obogatili Karlo Mirth, predsjednik Hrvatske akademije u New Yorku, publicist, bibliotekar i urednik časopisa Croatia Press i jedan od urednika časopisa Journal of Croatian Studies te Dane Mataić, bivši diplomat u Čileu.