Ako postoji dan koji ne treba propustiti u Melbourneu, onda je to prvi utorak u studenome, kada cijela Australija živi za Melbourne Cup, najpoznatiju konjsku utrku.
Veliki je to sportski, a po mnogim ocjenama, i najveći društveni događaj u cijeloj Australiji. Utrku, koja je duga 3200 metara, uživo svake godine prati više od sto tisuća prisutnih u prekrasnom kompleksu Flemington, dok se ostali moraju zadovoljiti televizijskim prijenosom koji nerijetko obara rekorde gledanosti.
Uistinu je veličanstveno doživjeti Melbourne Cup, i to ne samo zbog onoga što se događa na samom trkalištu već i zbog svih popratnih sadržaja koji satima paraliziraju uobičajeni život u središtu savezne države Viktorija.
Nepregledni štandovi s pićem, hranom, suvenirima spremno su dočekali brojne posjetitelje koji imaju i poseban stil odijevanja za tu prigodu. Na Flemingtonu vlada pravo šarenilo, odjeća veselih boja, neobični šeširi i modni detalji pomno birani za Melbourne Cup.
Organizatori od te i drugih konjičkih utrka tijekom Proljetnoga karnevala "uberu" na stotine milijuna dolara prihoda. Za državu itekako isplativa zabava. Jedinstveno je to iskustvo i za nas iz Bosne i Hercegovine koji smo ove godine prisustvovali Melbourne Cupu.
"Ovo je poseban nacionalni događaj zbog kojeg se spajaju radni dani. Osjetili smo i tu klimu te vidjeli kako se stvari organiziraju na svjetskoj razini jer očito je ovo nešto što izlazi iz okvira Melbournea, pa i cijele Australije", kaže predsjedatelj Predsjedništva BiH Dragan Čović, i sam oduševljen doživljajem.
Ipak, za nas su jednako dojmljivi i susreti s našim iseljenicima koji pišu na tisuće uspješnih životnih priča daleko od rodne grude. Dan prije veličanstvenog Melbourne Cupa imali smo još jedno ugodno druženje s obitelji Nikole (Nicka) Babića koji je svoj mostarski dom napustio u potrazi za boljim životom. Pronašao ga je u Australiji, u Melbourneu. Uspješan je gospodarstvenik. Ima tvornicu željeznih konstrukcija i samo je jedan od primjera uspješnih Hrvata u Australiji. Rado nas je ugostio na svom imanju.
Ističe kako nije bio lako osigurati sve što ima jer je trebalo naporno raditi. Ipak, u svemu tome nije se izgubio osjećaj i privrženost domovini.
"Svake godine po tri-četiri mjeseca dolazimo u Bosnu i Hercegovinu i tamo živimo. U domovini se osjećamo odlično i uvijek kada polazimo iz Australije malo nam je neugodno, a kad se vraćamo iz BiH još nam je teže. To su dva života, dvije majke, dvije kulture i ljubav na obje strane, iako je ljubav prema domovini na prvom mjestu", ističe Babić.
Rezimirajući višednevni posjet Novom Zelandu i Australiji, predsjedatelj Čović vjeruje kako je ključna poruka koju je nastojao poslati u svim razgovorima s našim ljudima u ovom dijelu svijeta da nam od njih ne treba pomoć materijalne prirode, već pozornost kakva je, primjerice, postojala devedesetih godina prema Hrvatskoj, ali u smislu vezivanja uz nas.
"Jednostavno, da imamo lobi u svijetu koji će pratiti interese Bosne i Hercegovine, a i hrvatskog naroda u BiH", naglašava Čović.
Smatra kako je posjet bio vrlo uspješan te posebno ističe uspjeh u stvaranju velike mreže koja će vrlo brzo davati rezultate kada su u pitanju komunikacija, razmjena studenata, mladih ljudi, kako bi svaka naša općina i županija otvorila svoja vrata za one mlade ljude iz drugog i trećeg naraštaja naših iseljenika u Australiji.
Govoreći o dojmovima sa susreta s iseljeništvom iz drugih naroda iz BiH, Čović kaže da su emocije kod tih ljudi iznimno jake i posebno ga veseli što su svi, bez obzira na to prije koliko desetljeća su otišli, vrlo dobro integrirani u australsko društvo, ali i snažno vezani uz BiH i žele nam pomoći.
"Upoznao sam puno naših uspješnih ljudi u znanosti i gospodarstvu. Ta dijaspora očekuje da ih zovemo. Slušali smo opravdane primjedbe nekih naših poslovnih ljudi da im birokracija otežava ili onemogućuje ulaganje u BiH. Obvezali smo se da ćemo o tome razgovarati s Vijećem ministara i Vanjskotrgovinskom komorom te svima drugima koji mogu pomoći da se otklone prepreke i izbjegnu razočaranja naših ljudi, među kojima su neki od vodećih biznismena u Australiji. Svi oni žele biti jedna jaka dijaspora i naš predstavnik u Australiji. To je ono što nam treba", tvrdi Čović.
Kada je u pitanju hrvatsko iseljeništvo, Čović ističe da je u tim razgovorima ustrajao na nacionalnom zajedništvu oko svih tema koje treba riješiti kako bi hrvatski narod do kraja bio jednakopravan u Bosni i Hercegovini.
"Oni to vrlo jasno podržavaju. Toliko je velika potpora i posebno je impresivno koliko je ovdje naših ljudi koji razumiju odnose i situaciju u BiH i kojima je stalo da svakodnevno komuniciraju s nama te da se držimo zajedno. I njima je važno da i kroz Hrvatski narodni sabor pošaljemo poruku svima koji brinu o BiH da nije lako podijeliti hrvatski narod i na toj podjeli ga eliminirati iz političkog život BiH. Svi su razumjeli da su za nas prevažni sljedeći izbori, novi Izborni zakon i potreba da nakon toga mijenjamo i organizaciju države koja će kroz europski put osigurati našu jednakopravnost s druga dva naroda", napominje Čović.
On je tijekom posjeta Australiji imao i niz susreta s najvišim dužnosnicima središnje, ali i vlasti pojedinih saveznih država. Uvjeren je da se može uraditi mnogo na unapređenju bilateralnih odnosa koji su trenutačno na niskoj razini.
"Australija ima ogromnu trgovinsku razmjenu s cijelim svijetom, ali BiH ne zauzima tu neko posebno mjesto. A kada nemate te poslovne interese, onda je vrlo teško pronaći i interes za sklapanje bilateralnih sporazuma, pogotovo kada nema prave komunikacije. Sve razgovore s ovdašnjim dužnosnicima iskoristio sam na to da otklanjamo te prepreke i uvjeren sam da ćemo u tome uspjeti. Dobili smo apsolutnu potporu za naš europski put i pristupanje sigurnosnim integracijama, ali i apsolutnu potporu za članstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji. Pokušat ćemo dinamičnije djelovati ovdje preko naše dijaspore i ono što smo uradili proteklih dana ovdje integrirati u našu strategiju kada je u pitanju vanjska politika", istaknuo je Čović u razgovoru za Fenu.