'Nema modernizacije Republike Hrvatske bez integracije iseljeništva u njezin razvoj'

Drugi Hrvatski iseljenički kongres održan je u Šibeniku od 1. do 3. srpnja 2016., a drugi svezak zbornik radova predstavili su jučer u Hrvatskoj matici iseljenika državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, urednik zbornika Marin Sopta, sociolog Ivan Rogić i autor naslovnice zbornika Josip Boteri Dini.

Zvonko Milas izrazio je uvjerenje kako je zaživjelo globalno partnerstvo između iseljene i domovinske Hrvatske, dok je urednik Sopta ocijenio da je hrvatsko iseljeništvo "najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti".

"Hrvatskim iseljenicima treba vratiti povjerenje u državne strukture Republike Hrvatske, uvesti elektronsko glasovanje i ubrzati proces dobivanja hrvatskoga državljanstva", naglasio je Marin Sopta, ocijenivši kako zbog zatvorenosti hrvatskoga društva prema iseljeništvu vlada nepovjerenje.

"Potrebno je uključiti iseljeništvo u izgradnju hrvatske države", istaknuo je Sopta, najavivši kako bi se u razdoblju od deset do 20 godina takvom politikom u domovinu moglo vratiti od 50 do 200 tisuća iseljenih Hrvata.

Sociolog Rogić naglasio je da su radovi u zborniku dio šire cjeline koja obuhvaća problematiku hrvatskoga iseljeništva. 
 
"Riječ je o iznimno vrijednim analitičkim tekstovima i pravim malim studijama", ocijenio je, dodavši da je u zborniku objavljeno mnogo prigodnih osvrta.

"Osim 'tvrdih' tema, u zborniku 'Hrvatska izvan Domovine' nalazi se i cijeli niz tekstova koji se bave većom ulogom žena u hrvatskoj dijaspori, temama vezanim uz probleme druge i treće generacije hrvatskih iseljenika te pitanjima identiteta", otkrio je Rogić. 
Napomenuo je kako radovi pomažu da se dva hrvatska dijela, domovinska i iseljena Hrvatska, cjelovitije integriraju jer, prema njegovim riječima, nema modernizacije Republike Hrvatske bez integracije iseljeništva u njezin razvoj.

Drugi svezak zbornika radova s Hrvatskog iseljeničkog kongresa, na 830 stanica donosi pregled recentnih znanstvenih i stručnih studija s aktualnom hrvatskom migrantskom tematikom iz različitih grana djelatnosti – od gospodarstva do kulture.

Tekstovi su raspoređeni u 11 tematskih cjelina s više od 160 zasebnih autorskih priloga i to slijedom izlaganja na panel-diskusijama koje su bile naslovljene: Poduzetništvo i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, Hrvatska iseljenička politika, Portreti, Migracije žena i identiteti iseljeničkih zajednica, Društvene mreže, Hrvatsko iseljeništvo i javnost,  Pastoralna skrb u hrvatskom iseljeništvu, Iseljavanje i povratak: teškoće i perspektive, Hrvati kao nacionalne manjine; Jezik,  kultura, književnost te 11.tematska cjelina Uloga institucija u hrvatskom iseljeništvu.

Zbornik su objavili Centar za istraživanje hrvatskoga iseljeništva i Centar za kulturu i informiranje Maksimir.