Hrvatski sabor donio Zakon o Hrvatskoj matici iseljenika

Hrvatski sabor donio je na sjednici 12. listopada ove godine jednoglasno, sa 101 glasom "za", Zakon o Hrvatskoj matici iseljenika, nakon čega je 17. listopada predsjednica Republike donijela Odluku o proglašenju Zakona koji je nakon toga objavljen u Narodnim novinama 24. listopada u broju 94/2018.

Konačno, reklo bi se, jer je Hrvatska matica iseljenika, utemeljena još 1951. godine, posljednjih gotovo četvrt stoljeća djelovala u, najblaže rečeno, nedefiniranom statusnom i normativnom položaju i zato novi zakon osigurava odgovarajući zakonski položaj Hrvatske matice iseljenika, njezin rad i ustrojstvo, odnosno normativni je temelj za ostvarivanje ciljeva koji stoje pred Hrvatskom
maticom iseljenika.

JOŠ 1993. TREBALA POSTATI JAVNA USTANOVA

Matica je, kao sljednik Matice iseljenika Hrvatske, utemeljene prije 67 godina, dosad djelovala kao "samostalna organizacija sa svojstvom društveno-pravne osobe", prema odredbi Zakona o Hrvatskoj matici iseljenika od 28. prosinca 1990. godine (Narodne novine, broj 59/90). 

Od tada je donesen cijeli niz zakona i propisa s kojima je trebao biti usklađen položaj, rad i ustrojstvo Hrvatske matice iseljenika. Kako se navodi u obrazloženju Vlade Republike Hrvatske, predlagatelja Zakona, još stupanjem na snagu Zakona o ustanovama 24. kolovoza 1993. godine Hrvatska matica iseljenika trebala je ex lege postati javna ustanova. 

Uz to, na temelju ustavnih odredbi, donesen je i Zakon o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 124/11 i 16/12), koji obuhvaća sve subjekte važne za uređenje pitanja odnosa s Hrvatima izvan Republike Hrvatske pa se tako odredbama jednoga članka toga zakona uređuju i najznačajnija pitanja vezana uz Hrvatsku maticu iseljenika. 

Navedenim odredbama osnivač Hrvatske matice iseljenika je Republika Hrvatska, a osnivačka prava uime Republike Hrvatske obavlja Središnje tijelo državne uprave nadležno za područje odnosa Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske. Odredbama istoga članka Statut Hrvatske matice iseljenika donosi se uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske.

OD INTERESA ZA REPUBLIKU HRVATSKU

Najbitnije, dosadašnji organizacijski oblik Hrvatske matice iseljenika bilo je nužno uskladiti sa Zakonom o ustanovama i to je učinjeno donošenjem novoga Zakona o Hrvatskoj matici iseljenika kojim Matica postaje javna ustanova od interesa za Republiku Hrvatsku koja pridonosi uspostavi kvalitetnih odnosa između Republike Hrvatske i hrvatskih zajednica, udruga i pojedinaca izvan
Republike Hrvatske.

Novim Zakonom određeno je da je djelatnost Matice očuvanje i razvoj nacionalnog, jezičnog i kulturnog identiteta Hrvata izvan Republike Hrvatske, a u obavljanju te djelatnosti Matica organizira i provodi kulturne, znanstvene, obrazovne, sportske, nakladničke, informativne i ostale aktivnosti u Republici Hrvatskoj i u inozemstvu, namijenjene Hrvatima izvan Republike Hrvatske. 

Matica izdaje časopise, knjige, druge publikacije i audio-vizualna djela te organizira kulturne, umjetničke i sportske priredbe od značaja za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Uz to, njeguje i potiče suradnju s Hrvatima izvan Republike Hrvatske u području svog djelovanja.

Zakon određuje i da Upravno vijeće upravlja Maticom, a njegova predsjednika i članove imenuje i razrješava Vlada Republike Hrvatske, jednako kao i ravnatelja i zamjenika ravnatelja koji se imenuju na temelju provedenoga javnog natječaja. 

Sredstva za obavljanje djelatnosti Matice osiguravaju se u Državnome proračunu Republike Hrvatske, ali i iz drugih izvora sukladno zakonu. U roku od 90 dana od dana stupanja na snagu Zakona, dakle do sredine veljače sljedeće godine, Upravno vijeće Hrvatske matice iseljenika uskladit će Statut i druge opće akte Matice s odredbama ovoga zakona.

Željko Rupić