Sveučilišna škola hrvatskoga jezika i kulture ove godine okupila 28 polaznika

Standardni hrvatski jezik učit će na ovogodišnjoj Sveučilišnoj školi hrvatskoga jezika i kulture 28 polaznika iz 17 europskih i prekooceanskih zemalja, a svečani početak škole obilježen je jučer u Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu gdje je polaznike pozdravio i rektor Damir Boras.

Sveučilišna škola namijenjena je mladeži hrvatskoga podrijetla i svim drugim studentima koji žele upoznati Hrvatsku, steći ili proširiti znanje o njoj, te naučiti ili usavršiti hrvatski jezik. 

To će i biti tijekom četiri tjedna trajanja zadaća profesora te 28-ero polaznika iz 17 europskih i prekooceanskih zemalja – Argentine, Australije, Austrije, Cipra, Čilea, Francuske, Italije, Kanade, Mađarske, Njemačke, Rusije, Sjedinjenih Američkih Država, Škotske, Švicarske, Ukrajine, Urugvaja i Velike Britanije.

Tradicionalno, školu već niz godina zajednički organiziraju Sveučilište u Zagrebu i Hrvatska matica iseljenika, a kao i prethodnih godina, polaznici će biti i stipendisti s partnerskih sveučilišta najvećega hrvatskog sveučilišta. 

Tako će ove godine školu polaziti desetero stipendista sa Sveučilišta Ivan Franko u Lavovu (Ukrajina), Sveučilišta u Klagenfurtu (Austrija), Sveučilišta Pontificia Universidad Catolica de Chile (Čile), Instituta Filip Kaušić (Austrija), Sveučilišta u Glasgowu (Škotska), Macquarie sveučilišta (Australija), Humboldt sveučilišta u Berlinu (Njemačka) te sa Sveučilišta u Torontu (Kanada).

Akademski program, program iz hrvatske kulture i povijesti, izleti, druženje... 

Program je raznovrstan, a njegov je težište na akademskome programu koji obuhvaća 120 školskih sati nastave (105 obveznih i 15 sati izbornih nastavnih sati). 

Jezična nastava sastoji od odvojenih gramatičkih i lektorskih sati, a znanje hrvatskoga jezika dijeli se na tri razine - početnu (1, 2, 3), srednju (1, 2, 3) i naprednu (1, 2). Akademski dio programa održat će se u učionicama u zgradi Ureda za međunarodnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu, na adresi Zvonimirova 8.

Za program iz hrvatske kulture i povijesti zadužena je Hrvatska matica iseljenika, a obuhvatit će akademska i terenska predavanja o hrvatskoj kulturi i povijesti, stručno vođene posjete muzejima, galerijama, umjetničkim izložbama, kulturnim i znanstvenim ustanovama, odlaske na kazališne predstave i koncerte, susrete s poznatim hrvatskim umjetnicima, kao i studijske izlete u Hrvatsko zagorje i na Plitvička jezera.

Rektorovim pozdravima i željama  da polaznicima škola bude lijepo i korisno iskustvo, pridružile su se i  v.d. ravnatelja Hrvatske matice iseljenika Mirjana Piskulić te voditeljica Sveučilišne škole hrvatskoga jezika i kulture prof. dr. Zrinka Jelaska.

Poučavat će se standardni hrvatski jezik jer je univerzalan na području Hrvatske

Profesorica Jelaska objasnila je zašto da će se u školi poučavati standardni hrvatski jezik, a ne dijalekti jer je, rekla je, standardni hrvatski jezik univerzalan na području Hrvatske i razumiju ga svi, dok je s dijalektima drukčije. 

Uz napomenu kako voli to pokazati na primjerima, spomenula je imenicu majka koja je standard, dok se za majku na jugu Hrvatske najčešće rabi imenica mater uz koju se vežu i pojmovi ponosa te poštovanja jer su to često žene pomoraca koje su u odgoju djece imale ulogu i oca i majke. Na sjeverozapadu Hrvatske uvriježeno je pak da se majku zove mama, a riječ mater doživljava se kao nešto što nije previše ljubazno.

Jelaska je ukazala i da će se učiti tzv. maminski jezik, koji uključuje puno ponavljanja i spori izgovor, te objasnila da je i profesorski, poučavateljski način sličan tom "maminskom" načinu jer izbjegava ono čemu su skloni izvorni govornici koji nisu stručni poučavatelji jezika i često misle da oni koji uče strani jezik ne razumiju koncepciju koja stoji iza jezika, a govore prebrzo.

Upozorila je i na tzv. krizu trećega tjedna učenja iako, napomenula je, u nekoliko posljednjih škola nije bilo toga problema zamora u učenju i pozvala polaznike da budu strpljivi.

Na njezine riječi osvrnula se i Mirjana Piskulić rekavši kako je svjesna da je "Hrvatima teško biti strpljiv", pa ih je potaknula da zahtjevnom poslu pristupe tako "da probude dijete u sebi, a oni među polaznicima koji su hrvatskoga podrijetla i svoje gene".