Raste broj onih koji se žele vratiti kući

Jučer je u prostorijama Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske održan sastanak s predstavnicima udruga prognanih i Hrvata povratnika u sjeverozapadnu Bosnu. Razgovaralo se o obnovi i stambenom zbrinjavanju te potpori njihovu održivom povratku u prijeratne domove. 

Uz predstavnike udruga (Udruga "Dom Briševo Dobri"; Udruga "Prijatelji Volara"; Udruga prognanih Hrvata Banja Luke i banjalučkog područja "Nazaret"; Udruga Šimićana – Šimići; Udruga za povratak građana, regionalni razvoj i zaštitu okoliša – Ivanjska Potkozarje; Humanitarna kulturna udruga Orahova, Kotor Varoš; Hrvatska udruga Banja Luka, Okučani; Zavičajni klub župe Stara Rijeka i okolica, Zagreb te Udruženje građana "Altruist", Prijedor), na sastanku su bili Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Nikola Mažar, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje. 

Ovo je prvi put da se u suradnji dvaju središnjih ureda, nadležnih za potporu povratka Hrvata u Bosnu i Hercegovinu, održao ovakav sastanak.

Predstavnici udruga zahvalili su državnim tajnicima na susretu te su predstavili probleme s kojima se suočavaju. Naglasili su da povratak u njihove prijeratne domove nije gotov i da broj onih koji se žele vratiti raste. 

"Svjesni smo svih problema s kojima se suočavate prilikom povratka. Od zakonodavnih rješenja, izostanka sustavnog pristupa obnovi infrastrukture – nedostatak vode, struje, poteškoće pri zapošljavanju, ostvarivanju zdravstvene skrbi do borbe za osiguranje elementarnog ljudskog prava – prava na dom. Zato smo se danas i okupili ovdje. Vrlo smo konkretno mogli analizirati postojeće stanje, ali i istražiti mogućnosti kako možemo pomoći da se svi vi koji to želite vratite svojim kućama koje ni danas, 22 godine poslije rata u Bosni i Hercegovini, nisu obnovljene", rekao je državni tajnik Milas.

"Putem Programa pomoći, Vlada Republike Hrvatske kroz darovanje osnovnog građevinskog materijala pomaže Hrvatima u Bosni i Hercegovini u obnovi ili izgradnji obiteljskih kuća te ostvarenju održivog povratka. Za taj program od 2001. do kraja 2016. godine utrošeno je 301,6 milijuna kuna. Iako je Vlada RH već nekoliko godina najveći pojedinačni donator u Bosni i Hercegovini, svi vi ovdje prisutni potvrđujete kako to nije dovoljno i da je u razdoblju koje slijedi potrebno ojačati suradnju", dodao je državni tajnik Mažar.

Sljedeći ovakav sastanak planiran je već za jesen 2017. godine. Isto tako, organizirat će se i susreti s predstavnicima resornih institucija u Bosni i Hercegovini za pitanje povratka, obnove i stambenog zbrinjavanja. 

Podsjećamo da se od prijeratnih 149 tisuća, prema Popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini iz 2013., u entitet vratilo tek 2,4 posto Hrvata. 

Prema popisu koji vodi Katolička Crkva u BiH, na području Republike Srpske živi tek 9464 Hrvata – katolika.