"Austrijsko-hrvatski jezični dodiri kao odraz kulturne povijesti" naziv je predavanja održanog u hrvatskom veleposlanstvu u Beču, u sklopu Godine kulture Hrvatska – Austrija 2017. Predavači su bili ugledni znanstvenici i profesori s Odsjeka za germanistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, dr. sc. Zrinjka Glovacki-Bernardi i dr. sc. Marijan Bobinac.
"Zajednički nazivnik dvaju izlaganja bio je kulturni transfer između dviju kultura, kao pojam koji podrazumijeva niz procesa prenošenja i posredovanja među kulturnim sustavima na svim razinama", rekao je Domagoj Marić, nadležan za kulturu u veleposlanstvu Republike Hrvatske u Austriji.
Kako se moglo čuti, kulturni transfer između Austrije i Hrvatske postoji već stoljećima, a posebno je bio intenzivan nakon 1527. godine kada je habsburški car izabran za hrvatskog kralja.
Dr. sc. Glovacki-Bernardi svoje predavanje započela je povijesnim počecima Zagreba i višejezičnošću koja je od samog osnutka obilježavala ovaj grad. Kroz zanimljiv povijesni osvrt predavačica je uputila na posebnu zanimljivost – povezanost ilirskog pokreta i Hrvatskog narodnog preporoda s njemačkim jezikom. Obraćanje je završila nizom zanimljivih primjera lingvističkog fenomena "code-switching" odnosno iznenadnog prelaska s jednog na drugi jezik, što je zagrebačku svakodnevicu obilježavalo do kraja Drugog svjetskog rata.
Dr. sc. Bobinac naglasio je kako kulturni transfer na području književnosti ponajprije podrazumijeva recepciju austrijske književnosti na tlu nekadašnje Banovine Hrvatske te preuzimanje poetičnih vrijednosti specifičnih za germansku književnost.
Kao književni primjer kulturnog transfera, predavač je istaknuo tragediju "Zrinski" Theodora Körnera iz 1812. godine u kojoj hrvatski likovi govore hrvatskim, a turski njemačkim jezikom. Prikazao je i jezične poveznice s aspekta njemačke književnosti u Zagrebu u 19. stoljeću te naveo niz hrvatskih javnih osoba koje su se tečno služile njemačkim jezikom.
Tatjana Christelbauer iz udruge "Agencija za kulturnu diplomaciju" predstavila je kulinarske poveznice Hrvatske i Austrije na primjeru slastice riže Radetzky koja je bila podloga čokoladi s rižom, a prvi put na svijetu proizvedena je u požeškom Zvečevu. Riječ je o desertu tipičnom za austrijsku kuhinju koji je upravo kulturno-kulinarskim transferom došao do Slavonije. Svi prisutni bili su oduševljeni degustacijom ove poslastice, za koju mogu zahvaliti predstavnici hrvatske zajednice u Beču, Mariji Borošić.
Predavanje "Austrijsko-hrvatski jezični dodiri kao odraz kulturne povijesti" održano je uz financijsku potporu počasnog konzula Republike Hrvatske u Salzburgu Huberta Palfingera.