Mađarsku je ove godine na natjecanju za 'Europsko stablo godine', u čijoj je završnici natjecanja sudjelovalo 15 zemalja Europske unije sa svojim nominiranim stablima, predstavljao badem s pečuške Brdice, koji se nalazi pred crkvom Snježne Gospe. Nju su krajem 17. stoljeća (1697.) na padini brda sagradili i pečuški Hrvati zavjetujući se Snježnoj Gospi za vrijeme pošasti kuge koja je harala.
Pečuško stablo badema (prunus dulcis) simbol je vječnog obnavljanja i obrazovanja otkad je pečuški biskup Ivan Česmički (Janus Pannonius) napisao pjesmu o bademu 1466. Ovo stablo staro je 135 godina. Uzdignuto je na bijelim stijenama, prkoseći vjetrovima, a spominje se s ljubavlju od svoga postojanja. Ispod njega, zagledani u daljinu, pruža vam se prekrasan pogled na grad pod njegovim krošnjama i udaljene uzvisine, a šum pečuške bademove krošnje priča vam povijest grada pod Mečekom.
Republiku Hrvatsku na natjecanju za Europsko stablo godine predstavljala je Gupčeva lipa, velelisna lipa (tilia platyphyllos) iz Gornje Stubice, stara 500 godina. Prastari živi svjedok velike Seljačke bune koja se odvijala 1573. godine. Pod njezinom je krošnjom, prema pučkoj predaji, Matija Gubec okupljao svoje istomišljenike i upravo ih je s toga mjesta poveo u borbu za pravicu. Zbog svoje starosti i povijesne važnosti lipa je 1957. godine proglašena zaštićenim spomenikom prirode.
Za razliku od drugih natjecanja, ''Europsko stablo godine'' ne stavlja u središte pozornosti ljepotu, veličinu ni starost, nego priču o stablu i njegovu povezanost s ljudima. Traže se stabla koja su postala dio šire zajednice, stabla ukorijenjena u život i rad ljudi. Svrha natjecanja jest istaknuti značenje starih stabala u prirodnoj i kulturnoj baštini koja zavređuju našu brigu i zaštitu. Sudjelovanjem u natjecanju promiče se prirodna baština države
Badem s pečuške Brdice dobio je 42 132 glasa i osvojio naslov ''Europskog stabla godine 2019.''.