Svetozar Borojević von Bojna ostat će zapamćen kao austrougarski feldmaršal, jedini nositelj tog visokog vojnog čina u Austro-Ugarskoj koji nije bio njemačkog podrijetla.
Obnašao je različite vojne dužnosti unutar Monarhije, u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Vojvodini, Češkoj i Austriji. Bio je jedan od najvećih vojskovođa i ratnih stratega u Prvom svjetskom ratu.
Tijekom Prvog svjetskog rata zapovijedao je s nekoliko armija. Među ostalim, unatoč porazima i oslabljenoj vojsci, usprotivio se povlačenju iz Slovenije i zadobio veliko povjerenje tamošnjeg puka, ali i cara Franje Josipa. Zahvaljujući tome preuzeo je zapovjedništvo nad bojišnicom na Soči.
Uspješno je odbio 11 napada brojčano jačih Talijana, zbog čega je među vojskom stekao golemu popularnost, dok je u Austro-Ugarskoj dobio nadimak Lav sa Soče, odnosno Vitez od Soče.
U lipnju 1916. imenovan je general-pukovnikom, a zbog svojih vojnih zasluga i jedinstvene obrambene vojne strategije 1918. promaknut je u čin feldmaršala.
Bio je jedini austrougarski feldmaršal koji nije završio Terezijansku vojnu akademiju, najvišu i najprestižniju takvu obrazovnu ustanovu koja je bila preduvjet napredovanja do najviših vojnih činova. Nositelj je najviših austrougarskih i njemačkih odlikovanja, među ostalim i Zapovjednog križa vojničkog reda Marije Terezije.
Nakon završetka rata i raspada Monarhije, podnio je zahtjev za državljanstvom u novostvorenoj Državi Slovenaca, Hrvata i Srba, ali mu je odbijen zbog zamjerke da se borio za cara umjesto za svoj narod.
Zbog tog pokušaja ostao je i bez austrijske vojne mirovine pa je starost proživio prilično skromno. Pokopan je na bečkom središnjem groblju, u grobu koji mu je platio car Karlo I.
Budući da ga se još za života, zbog imena i prezimena, svrstavalo među Srbe, u nekoliko navrata jasno je istaknuo svoju hrvatsku nacionalnu pripadnost.
Hrvatski velikani, Večernji list, Zagreb, 2014.
kao prvo, nije on nikakav hrvatski feldmarsal nego AUSTROUGARSKI, jer je tad "rvacka" bila samo mala rasparcana kmetovska pokraina u austorougarskoj a drugo bio je SRBIN PRAVOSLAVAC, znaci tehnicki gledano nema nikakve veze sa hrvatima I hrvatskom. po tome I madjar ili talijan ili nijemac koji su bili rodjeni na tlu ondasnje kmetovske pokraine hrvatske su hrvati. iako onda hrvatska nije postojala nego slavonija, kranjska, dalmacija , austrougarsko primorje (istra).