Hrvatske katoličke zajednice bl. Alojzija Stepinca i sv. Martina u Stuttgartu nalaze se u Pastoralnom području Baden-Württemberg I., a djeluju u sklopu Biskupije Rottenburg-Stuttgart.
Početkom rada misije može se odrediti datum 1. svibnja 1958. godine kada je prvim dušobrižnikom za podunavske Nijemce i Hrvate biskupija Rotenburg-Stuttgart imenovala isusovca o. Wendelina Grubera.
Na početku je Hrvatska katolička misija Stuttgart obuhvaćala cijelu biskupiju Rottenburg-Stuttgart, dok je poslije od te brojne zajednice nastalo čak 18 misija: 1968. Göppingen; 1969. Aalen, Ludwigsburg; 1970. Sindelfingen; 1971. Reutlingen, Rotweil, Tuttlingen, Ulm, Spaichingen; 1973. Balingen, Ravensburg, Esslingen, Freudenstadt, Heilbronn, Schwäbisch Gmünd; 1974. Bad Mergentheim; 1982. Waiblingen i 1997. Stuttgart – Bad Cannstatt.
O. Gruber okupljao je manje skupine podunavskih Nijemaca i Hrvata na misu na hrvatskom jeziku u kapelici kod zgrade "Stella Maris" – Hohenzollernstr. 11 u Stuttgartu. koju su držali njemački isusovci.
Kratko vrijeme djelovao je i vlč. Ivan Jurak. Službeni naziv misija nosi od 1. siječnja 1962. godine, a prvim je dušobrižnikom imenovan vlč. Antun Odak (1963. – 1968.) koji je došao iz Pariza i preuzeo pastoralnu skrb za Hrvate u više okolnih mjesta u blizini Stuttgarta. Nakon vlč. Odaka, dušobrižništvo u misiji povjereno je franjevcima Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja sa sjedištem u Splitu. Novim voditeljem misije postao je fra Dominik Radić.
Kako se povećavao broj Hrvata na području Stuttgarta i okolice, ubrzo dolaze još dvojica svećenika i pastoralne suradnice. Najprije su od 1971. djelovale sestre franjevke od Bezgrešne iz Šibenika, a od 1980. došle su sestre franjevke od Bezgrešnog začeća III. Reda sv. Franje iz Dubrovnika. Misija je svoje nove prostorije dobila 1968. u Neckarstr. 113, a iste godine svoje djelovanje započeo je i Caritas.
Godine 1978. biskup Rottenburg-Stuttgarta Georg Moser i zagrebački nadbiskup Franjo Kuharić svečano su otvorili nove misijske prostorije u zgradi "Stella Maris" u Hohenzollerstr. 11, koje je misija koristila sve do 1998. godine kada je preselila u nove prostorije u Heusteigstr. 18.
Nakon fra Dominika Radića (1968. – 1969.), misiju su vodili: fra Bernardin Vučić (1969. – 1973.), fra Ivon Menđušić (1974. – 1975.), fra Ignacije Vugdelija (1975. – 1979.), fra Pavao Žmire (1979. – 1991.), fra Marinko Vukman (1991. – 2000.), fra Nediljko Brečić (2000. – 2011.), a od 2011. do danas zajednice vodi fra Zvonko Tolić.
Kao dušobrižnici djelovali su: fra Metod Kelava (1968. – 1969.), fra Rafael Ivan Begić (1969. – 1970.), fra Ambroz Budimir (1970. – 1972.), fra Ignacije Vugdelija (1972. – 1975.), fra Silvestar Bota (1975. – 1980.), fra Ivan Dotur (1977. – 1979.), fra Ivan Čupić (1979. – 1982.), fra Jozo Župić (1980. – 1981.), fra Marinko Vukman (1981. – 1991.), fra Ante Bilić (1982. – 1988.), fra Damjan Čovo (1988. – 1994.), fra Petar Klapež (1991. – 1997.), fra Radoslav Tolić (1996. – 1997.), fra Ivan Čugura (1994. – 2004.), fra Boris Čarić (2004. – 2008.), fra Ante Buljan (2008. – 2009.), fra Mladen Marić (2010.), fra Zvonko Tolić (2010. – 2011.), a od 2011. djeluje fra Mijo Šabić.
Od 1971. do 1978. kao pastoralne suradnice u zajednici su djelovale sestre Franjevke od Bezgrešne iz Šibenika: s. Ivana Ledenko, s. Sjepanka Jukić, s. Hijacinta Banić, s. Marija Mihalj, s. Skolastika Vrdoljak i s. Leonija Šušnjara.
Godine 1980. pomoć u pastoralnoj službi preuzimaju sestre Franjevke od Bezgrešnog Začeća III. Reda sv. Franje iz Dubrovnika: s. Virgina Penava, s. Serafina Vlašić, s. Tihomira Maras, s. Josipa Vlašić, s. Mihaela Krišto, s. Alojzija Pejić, s. Danijela Šimić, s. Dorotea Vlašić, s. Irena Tokić, s. Emilija Jasak, s. Tarzicija Čolina, s. Mila Topčić, s. Terezija Sabljić, s. Ljuba Božinović, s. Matija Filipović, s. Anka Mijić, s. Anica Cikojević, s. Nevenka Tadić, s. Valerija Šimović i s. Antonija Grubišić.
U pastoralu u zajednicama djeluju i Zora Bilobrk, s. Ivanka Koluder i Martina Krajina. Od 1970. do 2012. u misiji je radila socijalna radnica Anica Čutura, čiji je suprug Mate započeo socijalni rad s hrvatskim pukom u Stuttgartu.
Uredski posao od 1991. do 2012. obavljala je Ružica Müller, a od 2009. to radi Vinka Bušić. U pastoralnom radu od 2005. do 2013. djelovao je trajni đakon Ivan Jeleč.
Godine 1997. odredbom biskupa biskupije Rottenburg-Stuttgart mons. dr. Waltera Kaspera, stuttgartska je misija, kao najveća od 58 inozemnih misija biskupije Rottenburg-Stuttgart, podijeljena na dvije katoličke misije i to: Hrvatsku katoličku misiju Stuttgart-centar i Hrvatsku katoličku misiju Stuttgart-Bad Cannstatt.
Godine 2006. novim ustrojem u Biskupiji Rottenburg-Stuttgart na području Hrvatske katoličke misije Stuttgart-centar osnovane su dvije hrvatske katoličke zajednice – bl. Alojzija Stepinca i svetog Martina.
Osnivanjem novih hrvatskih župskih zajednica, koje su crkveno-pravno postale dijelom njemačkih dušobrižničkih jedinica (Seelsorgeeinheiten), "misije" nisu ukinute, nego su promijenile ime u "zajednice" te time i način pastoralnog djelovanja.
Mise i drugi bogoštovni činovi održavaju se u crkvama: sv. Josipa, sv. Hedvige i sv. Eberharda te u kapeli u Heusteigstr. 18 u Stuttgartu.
U zajednicama djeluju župna vijeća, ministrantska skupina, skupina čitača, a tu su i dva mješovita zbora odraslih. Djeluje i zbor mladih, dječji zbor "Anđeli" i dvije klape – ženska klapa "Filiae Croatiae" i muška "Stella Maris".
U zajednicama se vjeronauk drži za sve uzraste, posebno za prvu pričest i krizmu. Djeluju i dvije molitvene zajednice pod nazivom "Euharistijska zajednica Srca Isusova i Marijina" – jedna za mlađe, a druga za starije.
Tu je i škola glasovira, tamburice te glumačka skupina "Putujuća scena". Potrebno je istaknuti kako stuttgartski Hrvati svake godine svečano slave blagdan bl. Alojzija Stepinca, sv. Martina, sv. Antu, Tijelovo i Gospu Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta.
Na Veliki petak održava se križni put ulicama Stuttgarta od misijskih prostorija do crkve sv. Eberharda. Vjernici rado hodočaste u Zwiefalten, Lurd, Fatimu, Svetu Zemlju i druga svetišta.
Zajednice njeguju dobru suradnju s mjesnom njemačkom Crkvom, kao i hrvatskim zajednicama u biskupiji. Uz brojne pastoralne aktivnosti, svećenici i suradnici aktivni su i na socijalnim, kulturnom, društvenom i sportskom djelovanju.
Za vrijeme Domovinskog rata misija je organizirala brojne akcije raznovrsne pomoći stradalnicima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Zajednice imaju i svoju internetsku stranicu i Facebook stranicu.
Šezdeseta obljetnica Hrvatske katoličke misije/zajednice Stuttgart proslavit će se 5. i 6. svibnja ove godine u Stuttgartu.
U Psihosocijalnom savjetovalištu pri Caritasu u Stuttgartu na hrvatskom jeziku djeluje Zdravko Pavlović, a u Psihološkom savjetovalištu u Stuttgartu Slavko Azinović.
Adolf Polegubić, "Dušobrižništvo za Hrvate u Njemačkoj", Hrvatski dušobrižnički ured – Niz "Diaspora croatica" knj. 24, Frankfurt am Main, 2017.