Ivan Vitez iz Križevaca bio je jedan od najpoznatijih hrvatskih humanista, ostrogonski nadbiskup i primas Ugarske, zagrebački kanonik, diplomat, matematičar, astrolog, astronom... Bio je i vrhovni kancelar kralja Matije Korvina, kojeg je i odgajao.
Osim političkog i književnog rada, značajna je njegova prosvjetiteljska aktivnost.
Zaslugom Ivana Viteza ugarski dvor u Budimu bio je općenito priznat kao ugledno žarište humanizma u srednjoj Europi.
Utemeljio je akademiju u Budimu, a u Bratislavi 1467. visoku školu Academia Istropolitana koja je kasnije prerasla u sveučilište.
Višestruko je utjecao i na stvaralaštvo svoga nećaka Jana Panonija. Njihovo zajedničko djelovanje na političkoj i kulturnoj sceni Ugarsko-hrvatskog kraljevstva značajno je obilježilo latinsku književnost XV. stoljeća.
Bio je slavan govornik i veliki humanist svoga vremena.
Krajem života inicirao je bunu koja je u Hrvatskoj i Ugarskoj izbila protiv kralja Matije Korvina, s ciljem da se na njegovo mjesto dovede sin poljskog kralja Kazimir, zbog čega je naposljetku izgubio povlastice i imanja.
Ivan Vitez preminuo je u mađarskom Ostrogonu 1472. u 67. godini života.