Nijedna institucija u Hrvatskoj ne zna precizno koliko se građana iselilo iz Hrvatske jer nemamo registar stanovništva.
Podaci koje vodi MUP o broju useljenih i iseljenih građana i prosljeđuje ih Državnom zavodu za statistiku su nepouzdani.
Apsurdno je da u zemlji koja grca u demografskim problemima nemamo točan broj iseljenih građana pa on varira ovisno o tome tko ih prati i procjenjuje.
Nažalost, sigurno je jedno – da unatoč deklarativnoj brizi vlasti o demografiji – broj iseljenih, kada se uzmu svi raspoloživi podaci, doseže novi rekord...
Njemačke brojke veće
Na temelju podataka HGK o padu broja nezaposlenih za 95 tisuća i porastu broja zaposlenih za samo 14 tisuća od trećeg tromjesečja 2015. do trećeg tromjesečja 2016. proizlazi da se u tom razdoblju iselilo rekordnih oko 80 tisuća ljudi.
Podsjetimo da su 2015. podaci njemačkog statističkog ureda pokazali da se u tu zemlju uselilo više od 50 tisuća hrvatskih državljana, dok su podaci DZS-a pokazivali da se te godine iz Hrvatske iselio 29.651 građanin.
Službeni podaci DZS-a za 2016. bit će poznati tek u ljeto 2017.
Demograf dr. Stjepan Šterc procjenjuje da se od 2011. do 2016. iz Hrvatske u prosjeku godišnje iseljavalo 40.000 ljudi što znači da ih se u pet godina iselilo 200.000.
"Registar stanovništva nužan nam je jer bismo s njim dobili i precizne podatke o iseljenim građanima i imali bismo i točan popis birača. Uostalom, sve razvijene zemlje imaju registar stanovništva", govori demograf dr. Stjepan Šterc koji, kaže, na to upozorava već 25 godina.
Kako se podaci DZS-a temelje na podacima MUP-a o broju iseljenih koji nisu točni, jer se svi oni koji se iseljavaju iz Hrvatske ne odjavljuju, demografi posredno procjenjuju broj iseljenih kroz statističke podatke zemalja u koje se naši građani useljavaju.
Oglušila se i prethodna Vlada
"Državni zavod za statistiku objavljuje nepotpune podatke na temelju podataka MUP-a koji su nevjerodostojni jer se ljudi koji se iseljavaju ne odjavljuju, a i tko će ih natjerati da se odjave kada odu, primjerice, u Kanadu. Usto, dio iseljenih i u zemljama EU radi na crno. U nas policija registrira ljude koji zbog rješavanja imovinskopravnih pitanja odlaze u BiH, Srbiju, a ne i sve one koji odu u Njemačku. Zato imamo nepotpune podatke o broju iseljenih, a činjenica je da stanovništvo nestaje i da je pao broj nezaposlenih, a nije porastao broj zaposlenih. Problem s nepotpunim podacima ostat će sve dok ne budemo imali registar stanovništva za koji treba biti zaduženo Ministarstvo uprave, a na što se i prethodna Vlada oglušila", ističe demograf prof. dr. Anđelko Akrap.
“Hrvatska ima oko četiri milijuna stanovnika ili čak i manje, a nažalost iseljavanje će se nastaviti jer za rješavanje demografskih problema nismo posloženi ni financijski ni organizacijski. Dok se to ne dogodi, broj iseljenih mogao bi i ubuduće biti iznad 50.000 godišnje. Zbog iseljavanja Poljska je izgubila dva milijuna stanovnika, a ostale zemlje između 500 tisuća do milijun”, zaključuje Šterc.
iz slavonije sam,pred odlaskom iako ovdje imam posao.zanimljivo mi je kako gradonačelnik mog grada moli mlade da ostanu.prije nego smo ušli u EU za najjadniji posao morao si tog istog gradonačelnika vući za rukav i moljakati.onako uzdignut nije mu bilo teško obećati da će rješiti nešto ali u 95% slučajeva nikad ništa.gledam ljude koji su otišli i došli na božićne praznike taj isti gradonačelnik im se neobraća više s visoka a ovi ga samo lagano o...bu.krepao sam od smijeha.da nismo ušli uEU lokalni šerifi i biznismeni koji ponižavaju svoje radnike bi vladali dovijeka.