Hrvatski iseljenici u Antofagasti uz druženje su se opuštali i odmarali nakon cjelodnevnog rada, a najčešće je to bilo uz plivanje, trčanje ili neki drugi oblik sporta. Začeta je ideja o osnivanju društva, ali je trebalo deset godina da se to ostvari. Anton Rendic, vlasnik terena na Avenidi Brasil u Antofagasti, ustupio je zainteresiranima besplatno svoj posjed pa se tu trčalo, skakalo, bacalo disk, kuglu. Međutim, da bi se sportom moglo ozbiljno baviti, bilo je potrebno osnovati sportsko društvo. U obitelji Tomicic, među braćom Jacintom, Pablom i Marijem, postojala je želja o osnivanju kluba Sokol, što je podržao i njihov otac Vicente. Svi zajedno obratili su se Ivanu Goiću s molbom da on zatraži pomoć od Banco Yugoslavo, čiji su predsjednik i dopredsjednik bili Jorge Petrinovic i Antonio Luksic.
Košarkaši – prvaci regije
Tako je 1. prosinca 1927. godine održan sastanak u prostorijama Jugoslavenskog pripomoćnog društva i osnovan je Jugoslavenski sokol, a Ivan Goic iz Pražnica postao je prvi predsjednik. Zamjenik mu je bio Pedro Stancic Rokotov, tajnik Vlado Vlahovic Petricio, blagajnik i kapetan za atletiku Gregorio Vlastelica, općesportski kapetan Pablo Tomicic Rendic te direktori: Jacinto Tomicic Rendic, Antonio Bocic i Juan Glasinovic.
U Sokolu se tada moglo baviti gimnastikom, atletikom, vaterpolom i košarkom. Sportaši Sokola bili su vrlo uspješni. Košarkaši su 1930. i 1937. godine postali prvaci regije. Igrale su se međunarodne utakmice na kojima je Sokol redovito pobjeđivao. Igrači su bili birani i u nacionalne momčadi.
Sokolaši su se proslavili i u drugim sportovima. Na atletskom mitingu u Santiagu 1935. godine nastupio je Antonio Radmilovic u bacanju kugle i diska (inače nositelj drugog mjesta u državi), Antonio Vodanovic u istim disciplinama, s tim da je još i trčao na kratke staze. Boris Tomcic natjecao se u Buenos Airesu u skokovima. Igrači koji su obilježili četrdesete godine 20. stoljeća bili su: Andres Glasinovic, Mladen Vrsalovic, Andres Music, Jorge Karzulovic, Nicolas Tomicic, Rodolfo Viceljas, Lucas Zmardesic te trener Jacinto Tomicic i voditelj Tomislav Papic.
Gimnastička momčad
Još se pamti nastup gimnastičke momčadi pod vodstvom Gregorija Vlastelice, kada je u kinu Nacional 1949. godine nastupilo 200 gimnastičara Sokola. Urednik sportske rubrike, El Mercurija, novinar Avila Silva napisao je da grad Antofagasta treba biti ponosan na jugoslavensku koloniju i njezin doprinos razvoju sporta.
Uspjesi su tražili nova ulaganja. Dinko Franulić Harašić još je 1947. godine predložio da se kupi veliki teren i izgradi stadion s košarkaškom dvoranom i terenima za sve sportove. Ideja je realizirana tek 1954. godine kada je predsjednik Josip Broz potpisao da se iz tvornice Dalmacijacement iz Solina pošalje 300 tona cementa. Na tom je stadionu 1966. godine odigrano Prvenstvo svijeta u košarci. Tada je jugoslavenska košarkaška reprezentacija osvojila prvo mjesto. Taj uspjeh u sportu mnogo je značio tisućama naših ljudi pa su s ponosom izražavali ljubav prema domovini. Kao što se danas Hrvati u Lijepoj Našoj i izvan nje vesele uspjehu naših sportaša, tako je bilo i prije. Košarka je u Sokolu začeta još daleke 1931. godine, kada je osvojeno prvo prvenstvo.
Antofagasta je grad sporta. Malo pomalo, sve se slijevalo u Sokol. Biciklizam je u gradu postojao i prije osnutka kluba pa na jednome natjecanju 18. rujna 1909. godine kao pobjednika nalazimo Antonija Glasinovica. Osnovana je Zajednica biciklista Antofagaste 1920. godine, a njezin predsjednik bio je Pedro Stancic Rokotov. Do tridesetih godina opet nalazimo Hrvate među istaknutim biciklistima.
Budući da je Antofagasta grad smješten na moru, logično je da su od početka u Sokolu njegovani vaterpolo i plivanje. To je u početku bio jedan od zadataka predsjednika Ivana Goica. Održano je međunarodno natjecanje na kojem su sudjelovali predstavnici Njemačke te klubovi Alosno de Ercilla, Green Cross, Pirata Negro, Union Chile i Sokol.
Prvi bazen u gradu
S vremenom je u Sokolu izgrađen bazen, prvi u gradu. Značajne osobe koje su pokrenule gradnju bili su Novak, Radmilovic, Antonio Marinov i Jose Papic. Zanimljivo je reći i to da bazen Sokola nosi ime grada Split koji je kasnije postao grad – prijatelj Antofagaste. Nositelji titule prvaka Čilea u sportovima na vodi su sokolaši Hrvoj Zlatar, Reinaldo Garces i Juan Garafulic.
Sokol se ponosi i svojom ženskom odbojkaškom momčadi, po uspjesima, ali i po ljepoti, kako oni vole kavalirski nadodati. Igračice su osvojile više titula prvakinja države.
Hrvatski Sokol prošle godine obilježio je 90 godina postojanja, a ove godine Upravni odbor donio je odluku da se preimenuje u Hrvatski Sokol Dinko Franulic Harasic njemu u spomen i zahvalnost za doprinos razvoju kluba.
Branka Bezić Filipović