Beč

Zašto je lijepa Dalmatinka iz Lovreća odabrala zatvoreni splitski samostan?

Foto: Snježana Herek
Foto: Snježana Herek
Foto: Snježana Herek
Foto: Snježana Herek
Foto: Snježana Herek
Foto: Snježana Herek
Foto: Snježana Herek
18.02.2019.
u 09:26
Bila je to jedna sjajna pjesničko-glazbena večer s Ankom Petričević, Sestrom Presvetoga Srca, velikom pjesnikinjom kršćanskoga nadahnuća i mističnog doživljavanja svijeta
Pogledaj originalni članak

"Sestra Marija od Presvetoga Srca (Anka Petričević) – pjesnikinja religiozne i domoljubne inspiracije", naziv je predavanja koje je u četvrtak navečer u hrvatskom veleposlanstvu u Beču održala prof. Branislava Zaradić, rođena sestra ove velebne 89-godišnje hrvatske književnice golemog književnog, pjesničkog i uredničkog opusa.

Dirljivo je bilo slušati kako ova dugogodišnja sveučilišna profesorica i lektorica na Bečkoj slavistici u mirovini govori o svoj sestri Anki, rijetkoj književnici posvećenoj duhovnoj književnosti u čijem impozantnom stvaralačkom opusu, kako prof. Zaradić tako i mnogi drugi, već desetljećima traže razloge zašto je ova mlada i lijepa Dalmatinka iz Lovreća s diplomom književnosti i teologije odučila 1956. godine otići u zatvoreni splitski samostan, strogu klauzuru Klarisa, gdje i danas živi. 

"Ne pitajte me zašto, jer ni sama ne znam odgovor, ali kako se iščitava iz sestrina stvaralaštva, vjerojatno je to bila Ankina žeđ za vječnom, iskonskom ljubavi", rekla je prof. Zaradić prisutnoj publici koja je do posljednjeg mjesta ispunila dvoranu hrvatskog veleposlanstva.

"Prije samostana, kao mlada zagrebačka studentica, Anka je pripadala krugu književnika vezanih uz Tina Ujevića, a družila se i sprijateljila s velikim brojem ostalih književnika tog vremena", istaknula je prof. Zaradić koja je također bila zagrebačka studentica. Napomenula je da je Anka pjesničku žicu naslijedila od svog oca, te ispričala potresnu priču o njezinom strahu kako će majka primiti vijest o odluci da se zaredi i ode u samostan, koja je kod mnogih natjerala suze na oči.

Na dobro osmišljenom predavanju i predstavljanju Anke Petričević (sestre Marije od Presvetoga Srca), koja je slijedeći put tišine i samozatajnosti izgradila ogroman stvaralački opus, njene je pjesme i autobiografsku prozu čitala prof. Zaradić te Vanja Šamija i Nika Račić, dvije mlade studentice s Bečke slavistike. Glazbeni okvir svečanom predstavljanju dao je nećak č. s. Marije od Presvetoga Srca (Anke Petričević) Josip Čenić, jedan od osnivača glazbenog sastava Dubrovački kavaljeri u Beču, koji je na gitari, uz burno odobravanje publike, izveo uglazbljene stihove pjesnikinje.

Prof. Zaradić napomenula je kako je Anka Petričević zastupljena u brojnim antologijama hrvatskog pjesništva.

"Pisala je pjesme duhovnog-religijskoga, zavičajnog i domoljubnoga karaktera te meditativnu i autobiografsku prozu, eseje, drame i studije", naglasila je, pobrojavši neke od sestrinih zbirki poezije: "Stazama ljubavi", "Nedopjevana pjesma", "Sagni se majko", "Otkupiteljeva ljubav", "Molitva srca", "Tužaljke", "Zov vječnih vrhunaca", "Hrvatska, zemljo moja", "Vječni izvor života" i brojne druge, kao i sestrine drame, studije i eseje.

Bila je to jedna sjajna pjesničko-glazbena večer s Ankom Petričević, Sestrom Presvetoga Srca, velikom pjesnikinjom kršćanskoga nadahnuća i mističnog doživljavanja svijeta. Predavanje je uvodno otvorio savjetnik za kulturu u veleposlanstvu Republike Hrvatske u Austriji Domagoj Marić, a prisutna je bila i hrvatska veleposlanica dr. Vesna Cvjetković.

Kako je rekao glazbenik Čenić, sin Ankine pokojne sestre Anđelke, "predivne tetine pjesme uglazbio sam s lakoćom, u jednom dahu". Dodao je kako postoji i kaseta od 20-ak pjesama koje je uglazbio na stihove ove duhovne pjesnikinje u suradnji sa zborom Mlade braće franjevačkog samostana u Dubrovniku. Neke od njih su i na nosačima zvuka splitskog sastava Aba te sastava Shalom – iz Pule.

Prof. Zaradić istaknula je kako je njena sestra Marija od Presvetoga Srca višestruko nagrađivana pjesnikinja, između ostalog i odličjem predsjednika Tuđmana "Danica Hrvatska s likom Marka Marulića". Napomenula je kako se još uvijek čeka da pjesnikinja bude primljena i u članstvo HAZU-a, čime bi prvi put u povijesti jedna klarisa postala akademkinja. No, i Bečani su suglasni da se predugo ne smije čekati, jer ova velika hrvatska književnica i pjesnikinja 2020. godine, kada Hrvatska prvi put predsjeda Europskom unijom slavit će 90. rođendan. A ona je to, kako je istaknuto i u Beču, više nego zaslužila.  

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.