Od Iloka do Čilipa

U novom projektu dijaspora će otkrivati hrvatsku ljepotu, kulturu i tradiciju

Foto: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
U novom projektu dijaspora će otkrivati hrvatsku ljepotu, kulturu i tradiciju
11.07.2019.
u 00:01
Imat će priliku osjetiti ponos koračajući djedovinom, pronaći svoju osobnu povijest i ugraditi je u vlastitu budućnost
Pogledaj originalni članak

Ljetna škola "Domovina Birthright Program" novi je projekt Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, nastao u partnerstvu s Udruženjem hrvatsko-američkih stručnjaka.

Na iskustvenom putovanju diljem Lijepe Naše sudjelovat će 33 polaznika iz Argentine, Australije, Južne Afrike, Kanade, Perua i Sjedinjenih Američkih Država, na kojem će upoznati zemlju svojih korijena, njezinu kulturu, povijest, običaje i budućnost – svoje vršnjake iz Republike Hrvatske.

Polaznici Ljetne škole "Domovina" zajednički će otkrivati hrvatske ljepote od Iloka do Čilipa, bogatu kulturu, sveučilišnu tradiciju, ali i suvremene izazove pred kojima se Hrvatska nalazi.

Ali, ne samo to – imat će priliku osjetiti ponos koračajući djedovinom, pronaći svoju osobnu povijest i ugraditi je u vlastitu budućnost... Moći će otkriti i nit koja povezuje hrvatski narod unatoč geografskim, jezičnim i generacijskim udaljenostima.

Projekt je podržan od niza institucija i tijela u cijeloj Republici Hrvatskoj, čime se jasno poručuje da su Hrvati diljem svijeta jedan cjeloviti narod te da je njegovo zajedništvo bezuvjetno.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 2

Avatar dras32
dras32
09:15 11.07.2019.

Drugim riječima ili zdravo seljački, oni koji imaju više novca od nas će na naš račun turistički obilaziti državu, pa i na račun onih koji nemaju novca svoju djecu odvesti na more. Vrlo pohvalno.

Avatar Drazen Klaric
Drazen Klaric
10:45 11.07.2019.

Možda to tako izgleda na prvi pogled, ali ima i nekih koristi, da djeca malo i vide djedovine. Od mog prijatelja kćer, iz Johannesbourga, dobila je u kvoti stipendiju za studij medicine, koji nije plaćala, u Zagrebu, tatica kupio stan, ali je ona stanovala rađe u studomu, jer je tamo imala prijateljice. Elem, nakon studija, sada, radi u Philadelpihiji. Ima dakle i nelogičnosti, jer nigdje nije bilo uvjetovano da malo i radi u zemlji u kojoj je studirala, ili bar u zemlji iz koje potiče. Dakle, Hrvatska je iškolovala doktoricu, u koju su Ameri uložili 0 kuna, a tamo dobili gotovog radnika. Ali kod nas, ima se, može se.