Predloženo podizanje spomenika hrvatskoj dijaspori

Procjenjuje se da u tromilijunskom Guayaquilu živi od 1500 do četiri tisuće ekvadorskih Hrvata. Njihovi preci došli su u Ekvador krajem 19. stoljeća mahom iz srednje Dalmacije i okolice Dubrovnika. Nerijetko u Ekvador nisu došli izravno već iz drugih zemalja Južne Amerike, procijenivši da bi tu bolje živjeli skupljajući sjemenke koštane palme (tagua) koje su tada bile najvažniji ekvadorski izvozni proizvod. 

Do razvoja kemijske industrije tagua se koristila za izradu dugmadi. Koristi se i dalje, ali za potrebe europske visoke mode. Danas se od tague izrađuju nakit i suveniri. Stablu treba 15 godina da naraste, a sjemenka se prije obrade na suncu suši tri mjeseca.

Hrvati su se kasnije okrenuli drugim zanimanjima poput uzgoja banana, kakaa i ribarstva. Vezani za te poslove, žive u priobalju u gradovima kao što su Guayaquil, Manta, Machala, a uočljivo manje ih živi u glavnom gradu Quitu. Tamo su okupljeni oko Ekvadorskog instituta službenica milosrđa (Ančele) koji djeluje već 33 godine, a osnovale su ga časne sestre Hrvatice. Na čelu Ančela je Klementina Banožić, provincijalna povjerenica u Ekvadoru. 

U državi postoje još tri misije službenica milosrđa, kao i misija Krist misionar, koju vodi sestra Lenka Čović na području San Francisco de Oyacoto. Hrvatska zajednica u Guayaquilu vrlo je aktivna i povezana. Postoji hrvatsko društvo Udruga Hrvata Ekvadora, a predsjednik je Luis Aviles Uscocovich. Njegova obitelj je, s majčine strane, podrijetlom iz Mokošice.

Gospodarski forum

U Guayaquilu je krajem 2018. održan 4. sastanak Hrvata Južne Amerike. Prema dosadašnjoj praksi, svake godine organizira ga hrvatska zajednica iz druge države. Sastanci su započeli na inicijativu Franje Kurtovića iz peruanske Lime i Roberta Jakubeka iz bolivijskog grada Santa Cruza de la Sierre. Prvi susret bio je u Limi, drugi u Santa Cruzu, a treći u Santiagu de Čile. 

Sastanak Hrvata Južne Amerike organiziran je u suradnji hrvatske zajednice u Guayaquilu i Veleposlanstva Republike Hrvatske iz Santiaga de Čile, pod čiju nadležnost spadaju još i Peru, Bolivija i Ekvador.

Ono što bi izdvojili s tog susreta je prijedlog Roberta Jakubeka, počasnog konzula Republike Hrvatske u Santa Cruzu de la Sierri u Boliviji i člana Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Naime, njegova ideja je postavljanje spomenika iseljenim Hrvatima u Lijepoj Našoj i po svijetu. Vizija je rado prihvaćena te je predloženo osnivanje povjerenstva za izradu spomenika.  

Branka Bezić Filipović (članak preuzet djelomično)