Održana 28. godišnja skupština Nacionalne kulturne federacije Hrvata Amerike

Prošlog vikenda u Philadelphiji je održana 28. godišnja skupština Nacionalne kulturne federacije Hrvata Amerike. Nakon dužeg perioda, s kojim je dominirao korona virus, odaziv delegata i zastupnika pojedinih organizacija koje se nalaze u sastavu NFCACF nadmašio je očekivanja. Skupštini je prisustvovalo 29 delegata i to osobnim prisustvom 24 i putem video-zooma još 5 a, između ostalih četiri nacionalna predsjednika ovih organizacija: Hrvatske bratske zajednice u Americi Edwarda W. Pazo; Hrvatsko-američke akademije John Kraljić; Američko udruženje hrvatskih profesionalaca dr. Stjepan Pavletić;  i naravno, predsjednik NFCACF Steve Rukavina. Delegati su zastupili deset različitih društvenih organizacija što daje sjajnu sliku i poruku o zajedništvu i slozi američkih Hrvata.

Ova krovna organizacija, usprkos spomenutom virusu, bila je vrlo aktivna po mnogim pitanjima koja su se odnosila na naš hrvatski narod u Americi, a posebno u Republici Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini. U uvodnom izlaganju o stanju NFCACF, predsjednik Steve Rukavina s zadovoljstvom je nabrojio nekoliko važnih projekata koji su usko vezani za Capitol Hill, prikupljanje sredstava i poklon Specijalnoj olimpijadi Hrvatske (Croatia's Special Olympics), donacija umjetnina Nacionalnom muzeju u Zagrebu i mnogo drugih predloženih ili već u postupku.

Lijep govor održao je, i pozdravio vodstvo i delegate, hrvatski veleposlanik u Washingtonu DC Pjer Šimunović. Usprkos njegovoj prezauzetosti s zasjedanjem 76. Opće skupštine Ujedinjenih naroda i dočeka hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića i ministra vanjskih i europskih poslova Gordon Grlić Radmana te državne delegacije, doputovao je u Philadelphiju. Informirao nas je o aktivnostima veleposlanstva, posebno glede gospodarske suradnje između Hrvatske i Amerike, ali i o drugim političkim zbivanjima ovdje, kod kuće te Bosni i Hercegovini. Burnim pljeskom je dočekan i ispraćen.

Svoja godišnja izvješća podnijeli su sljedeći čelnici odbora koji skrbe o poslovanju ove organizacije a to su: Andrea Novak-Neumann, John Kraljić, Anna Maria Sičenica, Vedran Nazor, Mark Pavletić, Biljana Lovrinović-Abel, dr. Dinko Podrug, Marko Kirn i Eric Gregrich. Sva izvješća su bila interesantna i vrlo pozitivna, pa su kao takova i jednoglasno prihvaćena. Jedno zapaženije i interesantnije izvješće je bilo, o novom grbu organizacije i izrade web stranica, što bi trebao biti moderniji i funkcionalniji zaokret u Federaciji.

Joe Foley i njegova tvrtka „Foley & Company“ za federalne i vanjske poslove, koja brine o Hrvatskom kokosu u Američkom kongresu, podnio je pisano izvješće u kojem su nabrojene mnoge važne aktivnosti i odluke, kao što je Program o ukidanju vize za građane iz Hrvatske, o dvostrukom oporezivanju (Double Tax Treaty), o proslavi 30. Godišnjice nezavisnosti RH i još neke. Dvije trenutno najvažnije odluke su ukidanje vize do konca godine i pokrenuta rasprava o dvostrukom oporezivanju.

Nakon kandidature i izbora novog vodstva Federacije, NFCACF će i dalje voditi isti odbornici na čelu s predsjednikom Steve Rukavinom. Radi obima posla u blagajničkom poslovanju i tajničkim poslovima izabrani su pomoćnici Adam Radman i Marko Pavletić, što su svi pljeskom pozdravili jer pripadaju skupini mladeži, što je veliki poticaj za rad i budućnost ove organizacije.

Nakon radnog dijela, lijepe govore s govornice i putem „zoom“ održali su Edward W. Pazo predsjednik Hrvatske bratske zajednice u Americi, Boris Vilić predsjednik fonda Američkog udruženja hrvatskih profesionalaca, Luka Mišetić ugledni advokat iz New Yorka i branitelj generala Ante Gotovine u Den Haagu, Željana Zovko članica parlamenta Europske zajednice, dr. Gordon Bardos poznavatelj političke situacije u jugoistočnoj Europi te Nena Komarica o zbirci umjetnina Maksimilijana Vanke i Branko Ivanka filmski direktor koji je pripremio dokumentarac o hrvatskom umjetniku Vanki. Dokumentarac će biti dostupan javnosti u listopadu. Govornici su govorili o radu svojih organizacija, humanitarnim potporama na područjima zahvaćenim s potresom u Republici Hrvatskoj ali i o političkim zbivanjima u Bosni i Hercegovini koja su se zatalasala glede Dejtonskog sporazuma i izbornog zakona. S izmjenom zakona bila bi zaštićena prava Hrvata, a potpisani Dejtonski sporazum temeljitije djelotvoran.