Nakon tri hrvatska iseljenička kongresa koji su od 2016. do 2018. održani u Zagrebu, Šibeniku i Osijeku, najavljen je i četvrti događaj, posvećen povratku hrvatskog iseljeništva.
Hrvatska se danas, više nego ikad, suočava s brojnim demografskim i društveno-gospodarskim izazovima u najširem smislu te riječi. Iako se kao zemlja nalazi na imigracijskome kontinentu, dosadašnja iskustva pokazala su da su jedini realni migracijski izvor za ublažavanje negativnih demografskih trendova njezini iseljeni građani i njihovi potomci.
Iseljenici su naraštajima prenosili u druge zemlje svoj biološki, profesionalni i kulturni potencijal obogaćujući time zemlje useljenja. Međutim, kroz dugu iseljeničku povijest Hrvatske uvijek su postojali i povratnički tokovi različitog intenziteta i raznolikih iskustava i uspjeha.
Osim emotivnih i nostalgičnih motiva, povratnike mogu uz ekonomske čimbenike privući određeni elementi kvalitete života (sigurnost, mirniji, opušteniji način života, krajolik, klima i dr.). Povratništvo je složen proces koji objedinjuje emigracijsko i imigracijsko iskustvo, kao i iskustvo povratne migracije, i ne može ga se promatrati izvan hrvatskog društvenog, političkog i gospodarskog konteksta.
Održivost povratka ovisi o brojnim čimbenicima, poput aktivne uloge državnih institucija, pravnog okvira, postojanja i provedbe usmjerenih javnih politika, ekonomskih prilika, zatim obiteljskih prilika, ali i o uloženim naporima povratnika i potomaka iseljenika u što uspješniju integraciju u hrvatsko društvo.
Iskustvo povratnika specijaliziranih znanja može biti snažan impuls za razvoj hrvatskog gospodarstva, a da bi se iskoristio postojeći potencijal, potrebne su brze i konkretne mjere za njihovo privlačenje.
"Želja nam je ovim kongresom otvoriti prostor u znanstvenom dijelu Kongresa za interdisciplinarnu i multidisciplinarnu analizu povratništva te omogućiti iznošenje iskustava i praksi u stručnome dijelu kongresa. Ovakav pristup nosi potencijal otkrivanja informacija od iznimne važnosti, koji se potom mogu koristiti u strateškom planiranju javnih politika i rješavanju aktualnih problema povratništva", rekao je Marin Sopta, predsjednik Programsko-organizacijskog odbora IV. Hrvatskog iseljeničkog kongresa.
Glavne teme kongresa 2020. u Zagrebu
1. Odnos rada i poduzetništva u procesu povratka
2. Institucionalna potpora povratku
3. Povratništvo u povijesnoj perspektivi
4. Obrazovanje i povratak mladih
5. Kulturna politika i identiteti kao dio povratka
6. Demografski aspekti povratka
7. Uloga Katoličke crkve u očuvanju identiteta
8. Očuvanje hrvatskog nacionalnog identiteta u iseljeništvu kroz crkvu, kulturu, jezik i sport
Radni jezici konferencije su hrvatski i engleski. Mole se svi zainteresirani za sudjelovanje na kongresu da pošalju sažetak svog predavanja i kratku biografiju. Sažetak mora sadržavati: naslov rada, ime i prezime autora, instituciju koju sudionik predstavlja, koncept do 250 riječi te od pet do sedam ključnih riječi.
Krajnji rok za predaju sažetka je 30. travnja 2020. Radovi s kongresa bit će objavljeni u tiskanom Zborniku.