Velika izložba pod nazivom "Izazov moderne. Zagreb – Beč oko 1900.", koja se u Galeriji Klovićevi dvori mogla pogledati ovoga proljeća, preselila se u Austriju.
Brojni uzvanici na otvorenju u muzeju bečkog Belvederea najbolja su potvrda da Austriju i Hrvatsku povezuje ne samo prošlost nego i sadašnjost, a vjerojatno i snažna kulturna budućnost, kako je istaknula glavna direktorica muzeja.
Stella Rolling iznijela je i pregršt pohvala autoricama izložbe Petri Vugrinec, Ireni Kraševac, Dariji Alujević i Marini Bagarić, koje su napravile selekciju od 130 radova kojima se predstavlja presjek likovnog stvaralaštva Beča i Zagreba na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće.
Događaj je uime hrvatskog premijera Andreja Plenkovića otvorila ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, a uime šefa austrijske diplomacije Sebastiana Kurza glavni tajnik Ministarstva za Europu, integraciju i vanjske poslove Michael Linhart.
"Ova veličanstvena izložba, koja se prvi put održava izvan granica Hrvatske i pod pokroviteljstvom naše predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović te austrijskog predsjednika Alexandera Van der Bellena, potvrda je bliskih i čvrstih veza dviju prijateljskih zemalja", rekla je Obuljen Koržinek.
Podsjetila je da su Hrvatska i Austrija dijelile višestoljetnu političku i kulturnu povijest, a danas pak dijele sadašnjost u sklopu članstva u Europskoj uniji.
Glavni tajnik austrijskog Ministarstva za Europu, integraciju i vanjske poslove Michael Linhart dodao je kako je Godina kulture Austrija – Hrvatska 2017. izuzetno važan prekogranični projekt austrijsko-hrvatske suradnje i razmjene.
"Ovaj događaj ne smije biti samo osvrt unatrag u političku i kulturnu povijest Zagreba i Beča, Hrvatske i Austrije, nego i pogled u budućnost moderne i otvorene Europe", napomenuo je Linhart dodavši: "Austriju i Hrvatsku povezuje ne samo zajednička povijest i kultura nego i sjajni bilateralni odnosi na političkom, gospodarskom i kulturnom planu te iskreno prijateljstvo".
"Naša namjera jest uputiti na stilske i motivske podudarnosti Zagreba i Beča na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće kroz 130 djela zagrebačkih i bečkih protagonista secesije na području slikarstva, kiparstva, arhitekture i primijenjene umjetnosti", rekla je kustosica Petra Vugrinec.
U sklopu izložbe mogu se usporediti djela Gustava Klimta, Kolomana Mosera, Karla Molla s radovima Vlahe Bukovca, Tomislava Krizmana, Ivana Meštrovića i mnogih drugih.
Zanimljive su i usporedbe bečke i zagrebačke arhitekture kroz ostvarenja Otta Wagnera, Josefa Hofmanna, Adolfa Loosa, Vjekoslava Bastla, Aladara Baranyaija i Viktora Kovačića.
"Bečka izložba za Grad Zagreb i cijelu Hrvatsku iznimno je važan kulturni i promotivni događaj koji pozicionira našu umjetnost tog razdoblja u europske okvire i pokazuje da smo prvo mjesto hrvatskih umjetnika u Europi", rekla je Vesna Kusin, savjetnica za kulturu zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića.
"Ponosan sam večeras da sam Hrvat na ovoj svečanost u Beču", otkrio je ravnatelj Klovićevih dvora Antonio Picukarić.
Izložba se može razgledati gotovo četiri mjeseca.