Iseljeništvo

Stepinčevo u New Yorku i Rimu

Foto: IKA
Stepinčevo
Foto: IKA
Stepinčevo
12.02.2018.
u 09:53
"Tko ljubi svoj život, izgubit će ga. A tko mrzi svoj život na ovome svijetu, sačuvat će ga za život vječni"
Pogledaj originalni članak

U hrvatskoj župi sv. Ćirila i Metoda u New Yorku jučer je proslavljen spomendan blaženoga Alojzija Stepinca. Svečanu misu predvodio je đakovačko-osječki nadbiskup i metropolit dr. Đuro Hranić uz koncelebraciju župnika fra Nikole Pašalića te asistenciju župnog vikara fra Željka Barbarića. 

Nakon pozdrava i dobrodošlice koju je župnik uputio biskupu Hraniću, započelo je svečano euharistijsko slavlje u kojem su na poseban način sudjelovali mladi župne zajednice okupljeni u grupu Kolo i hrvatsku školu pod imenom "Kardinal Stepinac". Na misi su bili diplomatski predstavnici Republike Hrvatske, djelatnici generalnog konzulata u New Yorku. 

Nadbiskup Hranić u propovijedi je protumačio riječi iz evanđelja: "Ako pšenično zrno, pavši na zemlju, ne umre, ostaje samo; ako li umre, donosi obilat rod. Tko ljubi svoj život, izgubit će ga. A tko mrzi svoj život na ovome svijetu, sačuvat će ga za život vječni (Iv 12,23-24). U svjetlu te Isusove riječi o zakonitosti pšeničnoga zrna mi danas, draga braćo i sestre, očitavamo i vrednujemo mučeništvo bl. Alojzija kard. Stepinca te njegovu spremnost: 'Radije umrijeti, negoli popustiti' komunističkoj vlasti koja ga je najprije zatvorila i tako mu onemogućila vršenje njegove službe zagrebačkoga nadbiskupa i metropolita, potom je na montiranom političkom procesu lažnim optužbama nad njim izvršila moralno ubojstvo i osudila ga na dugogodišnju robiju i gubitak političkih i građanskih prava, te napokon, nasiljem iz mržnje prema kršćanskoj vjeri i Katoličkoj Crkvi, toksičnim supstancijama odnosno trovanjem izazvala njegovu prijevremenu smrt. A da bi sve to prikrila te spriječila da Blaženik umre u zatvoru, kao mučenik pred licem domaće i međunarodne javnosti, pušten je da umre u kućnom pritvoru u svom rodnom Krašiću", istaknuo je nadbiskup Hranić.

U tome surječju spomenuo se i bl. Miroslava Bulešića i brojnih svećenika, bogoslova, časnih sestara i vjernika laika, a među njima i 64 hercegovačkih franjevaca, koji su bili suđeni, proganjani i ubijeni zbog vjernosti Kristu i Crkvi. 

Nadbiskup Hranić pojasnio je da se te Isusove riječi odnose i na svakodnevni život.

"Želim li sačuvati svoj život, svoju komotnost, slobodu i neovisnost, svoj izgled i zdravlje, te ne želim prihvatiti obaveze; ne želim djecu, pa čak niti supruga, odnosno ženu; i čuvam svoje životne snage; pazim da se ne istrošim; pazim na svoj fizički izgled, ne želim se vezati uz drugu osobu, ne želim bračne i obiteljske obveze, ostajem sam. Život, snaga, mladost, komotnost koje sam htio zadržati i sačuvati, ipak s godinama nestaju. A od mene i od mojega života ostaje samo onaj dio i samo onoliko koliko sam darovao drugima: ostaju životi moje djece i unučadi, ostaju plodovi mojega odricanja, rada i nastojanja, a iznad svega, ostaje drugima darovana dobrota i ljubav. Ono što sam darivao i poklanjao, što je palo u zemlju i umrlo, čega sam se odrekao, to je postalo životno i donijelo mnogo roda, a ono što sam sebično čuvao to je zauvijek nestalo i propalo", naglasio je nadbiskup Hranić. 

Posvjedočio je da je bl. Alojzije Stepinac u svjetlu te Isusove logike pšeničnoga zrna izabrao darivanje svoga života drugima kroz svećeničku službu. 

"Nakon imenovanja zagrebačkim nadbiskupom, od početka je bio svjestan svoje odgovornosti za druge ljude: katolike i nekatolike. Svoj život pretvorio je u zauzeto biskupsko služenje kroz navještaj Evanđelja i hrabru proročku riječ u javnosti. Razlikovao je vlast od države. Radovao se ostvarenju vjekovnog sna hrvatskog naroda o ponovnom osamostaljenju hrvatske države, ali je hrabro žigosao zlodjela ustaške vlasti, sebe je izlagao opasnosti i spašavao ljude bez razlike. Sramni pokušaj sprječavanja njegova proglašenja svetim ima i svoje pozitivne učinke: dodatno osvjetljuje njegov humanitarni i karitativni rad te njegovo spašavanje Srba, Židova i Roma te političkih zatvorenika. Čim je došla nova komunistička vlast, on je odmah u početku prozreo njezine namjere i poteze. Shvatio je da je zatvoren, oblaćen i osuđen jer je kao zagrebački nadbiskup najugledniji predstavnik Katoličke Crkve, koju se željelo poniziti i do kraja uništiti. Otkrio je pravu nakanu potpuno neutemeljenih optužbi, lažnih svjedoka te nesnosnih poreza, ucjena i prijetnji svećenicima kao i njihova zatvaranja i ubijanja. Proročki je pročitao nastojanja komunističke vlasti da iznutra podijeli i paralizira Crkvu kroz tzv. Svećenička udruženja. Uvidio je da vlast progoni i čini pritisak na svećenike, da neke i ubija kako bi ih sve što više uplašila i kako bi što veći broj svećenika i redovnika izlaz iz takve situacije potražio učlanjenjem u staleško Svećeničko udruženje. Shvatio je da onima koji pokušavaju čuvati svoju kožu i život te postaju članovima Udruženja – tzv. 'narodnim svećenicima', bezbožna komunistička vlast obećava, a dijelom i daje određene pogodnosti – zdravstveno osiguranje, mirovinu, pa čak i plaću...), ali da zauzvrat od njih traži određene usluge te da preko njih želi iznutra sijati nepovjerenje, međusobno podijeliti biskupe i svećenike te tako iznutra oslabljenu Crkvu na kraju odvojiti od Rima i uništiti ju. Vidio je da proročke glasove, one biskupe i svećenike koji su predstavljali moralnu vertikalu i stup za ostale, vlast želi slomiti, ušutkati i ukloniti. U toj teškoj situaciji on se pokazao kao istinski i hrabar pastir Crkve. Potpuno slobodan od sebe i svoje dobrobiti, ni na koji način nije mislio za sebe i spašavao svoj život, nego je branio ljudska prava i slobodu Crkve", zaključio je nadbiskup Hranić.

Poslije mise upriličen je kulturni program u dvorani pastoralnih okupljanja gdje su članovi grupe Kolo i hrvatske škole izveli program. Nadbiskup Hranić sastao se s brojnim vjernicima ove newyorške župe. 

Foto: IKA
Rim

Rim

Hrvatska rimska zajednica također proslavila blagdan blaženoga Alojzija Stepinca u hrvatskoj crkvi sv. Jeronima u Rimu. 

Pontifikalnu misu predvodio je kardinal João Braz de Aviz, pročelnik Kongregacije za ustanove posvećenoga života i družbe apostolskoga života. 

Koncelebrirali su mons. Martin Vidović, nadbiskup i apostolski nuncij, mons. Rrok Gjonlleshaj, nadbiskup barski, te pedesetak svećenika, među njima rektor Papinskoga salezijanskog sveučilišta don Mauro Mantovani SDB, rektori nekoliko papinskih rimskih zavoda, službenici rimskih dikasterija te hrvatski svećenici i redovnici koji su na studiju ili službi u Rimu. 

Prisustvovali su i visoki diplomatski dužnosnici: Neven Pelicarić – veleposlanik Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici, Slavica Karačić – veleposlanica Bosne i Hercegovine pri Svetoj Stolici, Jasen Mesić – veleposlanik Republike Hrvatske u Italiji, Josip Gelo – veleposlanik Bosne i Hercegovine u Italiji, te drugi diplomatski djelatnici. 

Pozdravljajući sve okupljene, a osobito kardinala, rektor Zavoda preč. Bože Radoš istaknuo je značenje posvećenoga života za bl. Alojzija Stepinca.

"Osnovao je prvi karmel u Hrvatskoj i često ga posjećivao, tako da je tamo ostajao u samoći i molitvi. Usudio bih se reći da je to bio njegov novicijat, da ga je Providnost već pripremala za njegov 'karmel', najprije u zatvoru u Lepoglavi, zatim u kućnom pritvoru u Krašiću. Bila su to zasigurno mjesta zatočeništva, ali također mjesta molitve i žrtve pastira za povjereni mu puk – te istodobno posljednja etapa sazrijevanja za nebo, za svetost", napomenuo je Radoš.

U homiliji, kardinal Braz de Aviz opisao je bl. Alojzija kao primjer potpunoga predanja u Božje ruke. Osvrćući se na liturgijsko čitanje iz Knjige Mudrosti koje govori o progonu i patnjama pravednika, Kardinal je iščitao životni put bl. Alojzija od kršćanskoga svjedočanstva koje je primio u obitelji do njegove službe zagrebačkoga nadbiskupa. 

"Blaženi mučenik Alojzije Stepinac, kao osoba i kao biskup, uzdao se samo u Boga, u burnim vremenima ostao je odan svojoj vjeri, svome narodu i sv. Petru u Rimu", naglasio je kardinal Braz de Aviz te nastavio: "On je za nas pravednik koji je u ruci Božjoj jer je u velikim kušnjama koje su donijele ideologije protivne vjeri – komunizam, fašizam i nacizam – svjedočio sve do smrti svoju jasnu vjeru u Gospodina Isusa kojemu je služio u vjernosti".

Kardinal je nadalje nazvao bl. Alojzija "svjetionikom poučljivosti u Božjim rukama". 

"Poput Isusa, u svojim je patnjama iz ljubavi prema čovjeku podnio i odbačenost i osudu na izolaciju i samu smrt. Svojim je progoniteljima i neprijateljima oprostio i za njih se molio. Nikada nije skrivao razloge svoje vjere, ističući se hrabrošću istine i dosljednošću nepokolebljiva svjedočanstva", zaključio je kardinal Braz de Aviz.

Tijekom euharistijskoga slavlja pjevao je zbor sv. Jeronima pod ravnanjem vlč. Josipa Vidasa, a u liturgijskoj su asistenciji bili hrvatski bogoslovi iz Zavoda Germanicum-Hungaricum.

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.