Ovaj matematičar svjetskog glasa rođen je u ljekarničkoj obitelji u Donjoj Stubici.
Vilim Feller nakon završene srednje škole i prve dvije godine studija matematike u Zagrebu odlazi u Göttingen, gdje je doktorirao 1926.
Zatim je postao asistent u Kielu i tamo ostao do 1933. Njemačku je napustio zbog dolaska nacista na vlast.
>> Napustio domovinu pa dobio Nobelovu nagradu
Karijeru nastavlja u Kopenhagenu, Stockholmu i Lundu, a 1939. odlazi u Sjedinjene Američke Države, gdje 1944. dobiva američko državljanstvo.
Nakon angažmana na sveučilištima Brown i Cornell, 1950. postaje profesor matematike na glasovitom Sveučilištu Princeton i tamo ostaje do kraja života.
Fellerov znanstveni opus dao je doprinos analizi, teoriji mjerenja, geometriji, funkcionalnoj analizi i diferencijalnim jednadžbama.
Moderna matematička teorija vjerojatnosti može velikim dijelom zahvaliti svoje današnje značenje upravo Felleru, jednome od njezinih utemeljitelja i prvaka.
Mnogi pojmovi u toj teoriji danas nose njegovo ime. Zadužio je matematički svijet i pokretanjem danas vodećeg znanstvenog časopisa na tom području – Mathematical Reviews.
Bio je član Nacionalne akademije u Washingtonu, Američke akademije znanosti i umjetnosti u Bostonu, Danske akademije, Kraljevskog statističkog društva u Londonu te JAZU-a.
Godine 1969. nagrađen je i Nacionalnom medaljom za znanost koju dodjeljuje predsjednik SAD-a, kao najviše godišnje američko priznanje u znanosti, a preminuo je uoči samog uručenja, početkom 1970.
>> Hrvatski znanstvenik rasvijetlio je mnoge nedoumice vezane uz antibiotike
Ne bih da ulazim u nacionalnost pokojonog Profesora Feller-a, ali moram reci da se novinar mogao malo vise potruditi, pa dati reference o poljima matematicke znanosti kojima se Profesor bavio. Znam da je to nemoguca misija za ...... no uvijek spremni kititi se tudjim perjem, iako nista ne razumijemo