Mia Čorak Slavenska jedna je od deset najpoznatijih i najboljih svjetskih balerina u 20. stoljeću te prva hrvatska primabalerina koja je svojim gracioznim pokretima i izvedbama stekla svjetsku slavu.
U sezoni 1954./1955. bila je primabalerina opere Metropolitan u New Yorku, jedne od najuglednijih svjetskih kazališnih kuća. Već s 13 godina bila je solistica, a 1924. nastupila je u Hrvatskom narodnom kazalištu na praizvedbi "Licitarskog srca" Krešimira Baranovića.
Usavršavala se u Beču i Parizu, a u HNK je stalno angažirana kao solistica i prva domaća primabalerina 1930. Tri godine poslije nastupala je za poznati Nižinski balet, dok je na plesnom natjecanju na olimpijadi u Berlinu 1936. stekla svjetsku popularnost osvojivši prvo mjesto s točkom "Iz moje domovine", u kojoj je izvela hrvatski narodni ples u originalnoj posavskoj nošnji.
Tih godina zamjera se jugoslavenskim vlastima svojim kritikama i nastojanjima za reformom kulturne politike i unapređenjem baleta u tadašnjoj državi. Trebala je predstavljati zemlju na Svjetskoj izložbi u Parizu 1937., ali su joj beogradske vlasti to zabranile.
Od 1938. nastupala je u baletnoj trupi Ballet Russe de Monte Carlo, gostujući u Parizu, Londonu te u drugim europskim metropolama. Iste godine u Sjedinjenim Američkim Državama niže uspjehe, nastupajući u operi Metropolitan te prihvaća američko državljanstvo.
Domovina je očito nije trebala i nastajala ju je što prije zaboraviti. U SAD-u je osnovala i svoju baletnu trupu Ballet Variante, a potom 1952. s Fredericom Franklinom i trupu Slavenska-Franklin Ballet, koja je oduševljavala američku publiku. Postavila je balet "Tramvaj zvan čežnja".
Nakon što je 1963. napustila kazalište, bavila se pedagoškim radom u svome privatnom baletnom studiju te je predavala na kalifornijskom sveučilištu u Los Angelesu na Institutu of Arts.
Zanimljivo je da je 1937. nastupila i u baletnom filmu "Labudova smrt" redatelja Benôit-Lévyja. Godine 2010. o njoj je njezina kći Maria Ramas snimila dokumentarni film "Odiseja jedne plesačice", kao dirljivu poruku slavnih baletana, koreografa i prijatelja baletnoj divi koja je živjela hrabro, glamurozno, nesputano, ali je, iako joj se klanjao cijeli svijet, uvijek u sebi strahovala da će je zaboraviti.
Hrvatski velikani, Večernji list, Zagreb, 2014.