Književnica, zaljubljenica u Jadransko more, njegovu obalu i stanovnike, unuka hrvatskog pjesnika Petra Preradovića...
Paula je rođena 12. listopada 1887. u Beču kao prvo od petero djece Dušana pl. Preradovića i Helene Falke von Lilienstein. Njezin otac bio je sin pjesnika Petra Preradovića iz prvog braka s Pavom de Ponte.
Paula je imala dva brata i isto toliko sestara. Kad su joj bile dvije godine s roditeljima se preselila u Pulu gdje je njezin otac radio kao časnik carsko-kraljevske ratne mornarice.
Paulin otac Dušan kao mornarički časnik u Puli, 1899.
Ondje je pohađala osnovnu i djevojačko-građansku školu, a sa 14 godina školovanje je nastavila u Sankt Pölten internatu kod engleskih gospođica.
Nakon položenog ispita zrelosti vraća se kući. Otac je 1912. godine vodio Državni arhiv u Zagrebu, želeći ostati na tom poslu, čemu se Paula silno veselila, no to mu nažalost nije uspjelo.
Puno je putovala Hrvatskim primorjem i Dalmacijom, a 1913. odlazi na jednogodišnji tečaj Crvenog križa u München.
Paula von Preradović
Godine 1914. cijela obitelj seli u Beč. Tad se Paula vraća iz Münchena i zapošljava u vojnoj bolnici kao medicinska sestra gdje upoznaje i 1916. se udaje za liječnika Ernsta Moldena.
Sa suprugom jedno vrijeme boravi u Danskoj i Nizozemskoj, a u Beč se vraćaju 1920. U to vrijeme rodio im se sin Otto.
Ernst Molden u međuvremenu postaje glavni urednik novina Neue Freie Presse. Za vrijeme rata sinovi su se pridružili otporu protiv nacizma, a Paulu i supruga uhitio je, zatvorio i zlostavljao Gestapo.
Oba sina Paule Preradović postala su dobri književnici te vrijedni kulturni i politički djelatnici.
Stariji Otto Molden kao odvjetnik i povjesničar zalagao se za ujedinjenje Europe, napisavši desetak zapaženih knjiga od kojih su neke postigle nekoliko izdanja. Nazvan je europskim vizionarom, a 1999. dobio je počasnu medalju grada Beča. Umro je u Paphosu na Cipru 2002.
Mlađi sin Fritz Molden nakon rata je bio diplomat, a kasnije novinar i veliki nakladnik. Kao pisac objavio je više djela, posebno iz kulturnog i političkog života. Ženio se četiri puta. Umro je 2014. u Tirolu. Njegov stariji sin Ernst također se bavi književnošću.
Teme iz hrvatske prošlosti
Otac Paule Preradović bio je veliki hrvatski rodoljub i tako je odgajao svoju djecu. Zato se Paula već kao djevojčica odvažila na pisanje stihova, a 1909. pjesmu je posvetila svom djedu Petru Preradoviću koju je s njemačkog na hrvatski preveo Franjo Marković.
Najviše je pisala o hrvatskoj prošlosti, a 1929. izdala je prvu zbirku pjesama - Südlicher Sommer (Južnjačko ljeto). Druga - Die Dalmatinischen Sonette (Dalmatinski soneti) izlazi 1933. u kojoj se, kao i u prvoj, predala osjećajima nostalgije za zemlju svoje mladosti i podrijetla. Opjevala je ljepotu jadranske obale, osvrćući se na hrvatsku kulturnu baštinu, ljude i običaje.
Treća zbirka - Lob Gottes im Gebirge (Hvala Božja u brdima) izlazi 1936., a četvrta - Ritter, Tod und Teufel (Vitez, smrt i đavao) deset godina poslije.
Na temelju neobjavljenih pisama između Petra Preradovića i njegove prve supruge Pave de Ponte napisala je roman o njihovoj ljubavi koji je tiskan 1940.
U tom vrlo uspješnom djelu koje je u njemačkom tisku doživjelo pohvale, Paula Preradović opisuje ljudski i umjetnički lik svog djeda. Roman je iste godine preveden na hrvatski jezik.
Godine 1950. na temelju povijesnog istraživačkog rada svog oca i legendi iz doba hrvatskih narodnih vladara objavljuje Königslegende (Legenda o kralju Slavcu).
Njezino posljednje djelo - Die Versuchung des Columba (Kolumbova kušnja) veća je novela koja izlazi 1951. Iste godine, 25. svibnja, Paula umire. Pokopana je sa suprugom i sinom Ottom na središnjem bečkom groblju.
Posljednje počivalište Paule Preradović na bečkom središnjem groblju
Prigodna poštanska marka
Sva njezina djela 1967. u Beču je sabrao i na 1128 stranica izdao sin Fritz Molden, pod naslovom Paula von Preradović; Gesammelte Werke.
Neposredno nakon Drugog svjetskog rata, u natječaju za novi tekst austrijske državne himne, među 1800 sudionika pobijedila je njezina pjesma - Land der Berge, Land am Strome (Zemljo brda, zemljo na rijeci).
Austrijska himna Land der Berge, Land am Strome
25. veljače 1947. riječi su, uz glazbu Wolfganga Amadeusa Mozarta iz 1791. godine, potvrđene kao nova himna Republike Austrije.
Prigodnu poštansku marku na temu EUROPE s likom Paule von Preradović i naslovom himne, 17. svibnja 1996. godine izdala je Austrijska pošta.
Poštanska marke Republike Austrije s likom Paule Preradović
Zbirku pjesama Südlicher Sommer (Južnjačko ljeto) književnica je posvetila pradjedu, djedu i ocu.
Posveta u prijevodu
Vama, moji oci,
Tebi, Ivane Preradoviću, legendarni oficiru
U Pappenheimovoj četi, koji si pao od
švedske kugle;
Tebi, Petre Preradoviću, djede moj, blagoslovljeni
pjesniče svoga naroda;
i tebi oče moj, Dušane Preradoviću,
mornaru i istraživaču; uspomeni tvoje ljubavi
i neizmjerne gorčine, koja ti je pala u dio:
Vama posvećujem ove pjesme.
Mauricij Frka Petešić
Matica
>> Hrvati na stranim poštanskim markama: grofica Jelena Zrinski
Odlična rubrika, odlični Članci, koji nas upoznaju s stvarima koje bi trebali znati i ponosni biti na njih.