Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj nakladnik je Zbornika radova s XII. Međunarodnog kroatističkoga znanstvenog skupa koji je održan u Pečuhu 17. i 18. listopada 2014. godine.
Simpozij su organizirali Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj, Odsjek za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Pečuhu, Slavistički odbor Regionalnog centra Mađarske akademije znanosti i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata.
Zbornik je plod dugogodišnje suradnje urednika Stjepana Blažetina te recenzenata i lektora Ernesta Barića, Janje Prodan i Dinka Šokčevića.
Naslovnicu je dizajnirao László István, zbornik radova tiskan je na 517 stranica u pečuškoj tiskari Kodex u 200 primjeraka, a računalnu pripremu bilježi Danijel Martin.
Nakon poglavlja "Plenarna izlaganja", u kojem se donose znanstveni uradci Krešimira Bagića "Devedesete – lakše ih je voljeti iz daljine" i Ljiljane Kolenić "Hrvatski književni jezik u vrijeme Antuna Gustava Matoša", slijede još četiri poglavlja u kojima je objavljeno 37 radova različite tematike.
Zbornik je podijeljen na tekstove koji se odnose na dvije obljetnice – u jednom je poglavlju obilježena stota obljetnica smrti Antuna Gustava Matoša, a u drugome stotinu godina od početka Prvoga svjetskog rata.
Objavljena su i dva poglavlja s temama iz područja književnosti, jezikoslovlja, pedagogije i kulture pod nazivom "Jezikoslovne i metodičke teme" te "Književnost i kultura".
U skladu s koncepcijom organizatora skupa, u radu su sudjelovali istraživači s različitih područja – dijelom zbog kroatističkoga karaktera, a dijelom zato što se Hrvatima u Mađarskoj, kao zajednici, može i mora pristupiti s aspekta različitih znanosti.
U poglavlju posvećenom stotoj obljetnici rođenja Antuna Gustava Matoša možemo čitati radove Ružice Pšihistal, Ljubice Josić, Indire Šabić, Marice Liović, Ivana Trojana, a u poglavlju posvećenom stotoj godišnjici Prvoga svjetskog rata, s motrišta Hrvata u Mađarskoj ističe se rad Tomislava Žigmanova pod naslovom "Prvi svjetski rat u pjesništvu Hrvata u Bačkoj".
Pojedine rečenice Žigmanova testa mogle bi se upotrijebiti bez ikakve intervencije i u radovima sa sličnom temom, ali ovoga puta o Hrvatima u Mađarskoj.
"Neiščitana književna građa", "samostalni i zasebni procesi vlastitoga razvoja", "nepovoljni društveni uvjeti", "stanovita zakašnjelost u odnosu na gibanja i procese u matici", "sporadična integriranost regionalnih hrvatskih književnosti" – sve to odnosi se, nažalost, na književnost Hrvata i u Mađarskoj i u Vojvodini.
Uza spomenuti rad, ovdje su još i prilozi koje su napisali Ladislav Heka, Timea Bockovac, Anica Bilić, Zorica Jurčević, Robert Bacalja, Katarina Ivon.
U poglavlju koje se bavi jezikoslovnim i metodičkim temama, nailazimo na veliku raznovrsnost. Obuhvaćeni su radovi s područja tekstne lingvistike, leksikografije, dijalektologije, kontaktne lingvistike i drugi.
Ponovno je s aspekta Hrvata u Mađarskoj istaknut rad mlade kolegice Dore Vuk pod naslovom "Kvantitativna analiza leksičke složenosti pisanih uradaka hrvatskih nasljednih govornika u Mađarskoj i Austriji".
Jezična erozija u Hrvata u Mađarskoj dugogodišnji je problem kojemu se možda ne pristupa s odgovarajućom težinom u samoj zajednici.
Rezultati raznih popisa nisu dovoljno koherentni da bi nam navijestili buduće stanje, stoga tek s pomoću takvih radova i istraživanja možemo dobiti stvarnu sliku o stanju hrvatskoga, kao manjinskoga jezika u Mađarskoj, i zacrtati buduće trendove kako bismo pravodobno donijeli prave odluke radi sprečavanja ili usporavanja takvih procesa.
U temi dvojezičnosti istaknut je rad Ane Lehocki-Samardžić "Utjecaj dvojezičnosti na razumijevanje stručne (akademske) terminologije u kontekstu prevođenja strukovnih tekstova", iz kojega je razvidno kolika je važnost osposobljenih nastavnika u osnovnoj i srednjoškolskoj nastavi dvojezičnih učenika, ne samo glede usvajanja stručne terminologije nego i hrvatskoga jezika uopće.
Uz dva navedena rada, u ovom poglavlju su i radovi Tamare Gazdić-Alerić, Dunje Vranešević, Ivice Vigato, Ernesta Barića, Petre Glavor Petrović, Aleksandre Ščukanec, Vesne Bjedov, Martine Kolar Billege, Vesne Budinski, Ante Bežana.
Književno-povijesne, stilističke, književno-komparativne, čak i sociološke teme čine sadržaj poglavlja o književnosti i kulturi.
Veći dio radova bavi se suvremenom hrvatskom književnošću, ali nalazimo i druge zanimljive teme, poput imagološkog pregleda slike Mađara u političko-izvjestiteljskim i književnim djelima Marije Jurić Zagorke autorice Lile Trubić ili tekstova koji obrađuju serijska izdanja.
U ovom poglavlju nalazimo radove Domagoja Brozovića, Julijane Matanović, Anere Ryznar, Nikole Košćaka, Gabriele Dobsai, Zoltána Medve, Teodore Vigato, Dubravke Božić Bogović, Katje Bakija, Živka Gorjanca, Katarine Čeliković, Silvestra Balića, Ivice Đuroka i Dragice Dragun.
Posebna je vrijednost Zbornika radova s XII. Međunarodnoga kroatističkog znanstvenog skupa što u njemu posljednjih godina objavljuju svoja djela novi kroatisti u Mađarskoj. Sudjeluju na skupovima, pridonose svojim znanstvenim prilozima u tiskanim zbornicima, obrađuju teme vrlo važne za hrvatsku zajednicu i bave se vrijednim istraživanjima na području kroatističkih znanosti.
Svjedoci smo nestajanja vrijednosti koje nas okružuju, koja određuju našu samobitnost, ali i nestajanja ljudi koji otkrivaju te vrijednosti.
Hrvatska zajednica u Mađarskoj bez svoje znanstvene zajednice nema budućnost, stoga je uključivanje mladih znanstvenika ključ za opstanak zajednice.
Branka Pavić Blažetin i Silvester Balić
