O važnosti katoličkih misija i iseljeničkih udruga

Svaka čast mladome autoru.Koji piše pod naslovom"Posebna pažnja usmjerena je prema novim političkim, društvenim i egzistencijalnim razlozima iseljavanja iz domovine"..Istina je da su HKM u iseljeništvo jedne od prvih i najzaslužnije,u borbi protiv totalne asimilacije hrvatskih iseljenika.Osudiz ću se reći,nekaa mi to nitko ne zamjeri govorim iz društvenih radni iskustva.Drugi po redu je hrvatski iseljenički nogomet.Nakon toga sve druge iseljeničke udruge i društva.Misije se uspjevaju obdržati i kroz vjeru,mlađi naraštaj novorođenčadi svojih vjernika.Dok hrvatskim kulturnim zajednicama, udrugama i društvima prijete teški dani kratko prije zatvaranja.Neki od njih su se i zatvorili.Odnosno ni meni nije poznato,da su se otvorile negdje nove, HKM,nogometne udruge ili neka druga društva.Više im prijeti svima zatvaranje,ne uspjevajući oko sebe okupiti uz odrasle i mlađe naraštaje.Što će u tom pogledu učiniti "Hrvatski iseljenički kongres" Vidit će se.Osobno mu želim puno uspjeha ujedno mu je tu i neka vrsta malenkosti i moje podrške.Neko to budu ujedno i porivi hrvatskoj vladi i oporbi.lp.jm.

Iz mojih uviđanja,HKM-e se mogu slobodno ponositi sa brojem mladih naraštaja,koje okupljaju oko sebe.I, sami njemci bi bili sretni,kada bi se na svojim misama,mogli ponositi sa tolikim brojem uz odrasle i mlađim vijerničkim naraštajem. Nije baš tako da i samm ne razmišljam o tome, kako i na koji način,pripomoći hrvatskim društvima,udrugama i nogometu u iseljeništvo.Kako bi se i za budućnost čim duže obdržale na stabilnim nogama u ovom djeliću europskog svijeta a zove se Njemačka..Možda bi uz jačanje zajedničke,patnerske i društvene suradnje.Probudila više i društvene porive,ako već se nemože očekivati,čudo preko noći.Više logističke domaće podrške.Od koje promiđbe,bi više imale,iseljničke udruge i tvrtke,ali i gospodarstva,koje društvo i udruge nose na svojim trenerkama,dresovima,bokalima,putnim torbama i koje kakovim drugim,mogućnostima i sportskim rekvizitima.Vjerojatno i u nečem drugome što mi momentalno ne pada na pamet.

Hrvatske iseljenike zanima u Njemačkoj. Više vanjska poslitika. Iseljenici rado slušaju već godinama razna politička predavanja,iz hrvatske unutarnje politike što se događa u domovini,i ako su oni kroz razne hrvatske lokalne medije,R,TV-e,te razne iseljeničke potrale,tiskovne listove i mjesečnike,facebooka,i nekih drugihrugih medija. Oni u stvari na hrvatsku unutarnju politiku,nemogu uplivati. Pa se to već godinama u iseljeništvo smatra,kao promašena tema. No oni u stvari dolaze na ta predavanja,kako bi ipak uz put čuli i nešto novo iz „vanjeske politike.Na kojoj su momentalno zakinuti. Primjera radi i iz mog gledišta.Hrvatsko iseljeništvo više zanima. Kada će se opet. Iseljenički ured RH,pretvoriti u Ministarstvo iseljeništva.Sa obzirom na to,da se,momentalno sve više hrvatskih građana,slobodno se reče, masovno odlazi iz hrvatske.To znači da se brojka onih koji ostaju,sve više smanjuje.Na, taj način naziv. Ured za iseljeništvo,im smanjuje stvarnu brojčanu sliku,koliko iseljenika ima iz van hrvatske. Kada će moći povodom izbora,glasati preko interneta, po Njemačkom programu i sistemu..Jer im daleka više satna,ponekad i dnevna putovanja,do biračkog mjesta,otežavaju njihove biračke mogućnosti,na koje imaju pravo doći i učestvovati.Radi ćega ih na izbore i sve manje dolazi. Kako i na koji način se iseljenici mogu uključiti u ekonomski i društveni razvoj Hrvatske“, Kako i na koji način se može čim prije i jednostavnije do hrvatskoh državljanstva. Naravno da postoji i drugih važni pitanja,o čemu se iseljenici interesiraju.Osobno smatram da su ova ipak važnija,a sve drugo će usput lakše ići. lp-jm.

Pošto sam sudjelovao u mojim mogućnostima i radnim iskustvima u prvom Večernjakovom "forumu"kasnije i na,forumu "MZOS"-a.u kojem sam se uz neke druge forumaše,zauzimao za uvođenje "domaćinstva" u školama i još koje čega drugoga.Rado ću biti prisutan i na forumu,"Hrvatskog iseljeničkog kongresa" Svjesan k tome da nam je za bolje druženje,poslovanje i prijateljstva potrebna i veća zajednička društvena masa ljudi na okuou.Svih oni koji znaju,o čemu je riječ,rade na tome i zanimaju se.Da bi nam svima krenulo na bolje.Potrebno nam je za to sve i jačanje zajedničkih medija.Usput želim naglasiti,dobro bi bilo,kada bi se moglo i dalje obdržati iseljeničke novinari,slično kao nekad prje,koji su posjećivali udruge i društva slično kao što su to radili i rade.Gospodin, Ivan Ott,Ivek Milčec,Jure Marić,Bono Žepić i drugi,mogu samo iznjeti imena onih koja osobno poznajem.Nekli od njih i ako su u mirovini još i dan danas izvještavaju,direktno na sportskim terenenima.Takovi novinari ponekad znaju biti i kritični,jer poznaju ljude i igrače.U tom smislu se stvara i kritična masa među igračima,ujedno i porivi za jačanja i poboljšanja udruga i društava.lp.jm