Na okruglom stolu o 20. obljetnici mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske, održanom u ponedjeljak u Osijeku u organizaciji Zajednice povratnika Hrvatske (ZPH), istaknuto je da je država učinila velik posao u obnovi nekada okupiranih područja istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, ali da ni nakon 20 godina nije napravila mnogo u oživljavanju gospodarstva.
Predsjednik Zajednice povratnika Hrvatske Josip Kompanović rekao je kako je ta udruga pripremila prijedlog zakona o ratom stradalim područjima s nizom mjera kojima bi se oživjelo gospodarstvo i spriječio odlazak mladih.
Smatra kako je u procesu povratka na nekada okupirana područja veliku ulogu odigrala Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) koja je otkupljivala kuće od osoba srpske nacionalnosti, koje su željele otići živjeti u druge zemlje.
Ocijenio je kako je ključni impuls za početak mirne reintegracije bio početak srpnja 1994. godine, kada je Zajednica organizirala blokadu mirovnih snaga UNPROFOR-a jer nisu više mogli gledati "ciprizaciju" tada okupiranih područja.
"Naravno, još je važnija bila poruka koju su okupacijskim vlastima poslale akcije 'Bljesak' i 'Oluja' jer oni ne bi nikada prihvatili mirno rješenje da se nisu bojali da će i njih nekakva nepogoda 'otpuhati' preko Dunava", ocijenio je Kompanović.
Tadašnja predstojnica osječkog Regionalnog ureda za prognanike i izbjeglice Nada Arbanas podsjetila je na prvi sastanak s prijelaznim upraviteljem UN-a Jacquesom Paul-Kleinom u Vukovaru i na poruku koju im je tada uputio: "Zaboravite prošlost, mislite na budućnost." Rekla je da je njezin Ured sa Zajednicom povratnika Hrvatske provodio najteži dio procesa – reintegraciju ljudi.
Na skupu je istaknuto kako je proces mirne reintegracije najuspješnija mirovna akcija UN-a jer u povijesti takvih operacije nije zabilježeno da se na neko područje vratilo 90 posto prognanika.
Zajednica povratnika na skupu je prozvala Vladu Republike Hrvatske što se ne poziva na Sporazum o normalizaciji odnosa sa Srbijom kojim je, ističu, predviđeno plaćanje ratne štete. Smatraju da to treba biti uvjet za ulazak Srbije u Europsku uniju.
Sto posto sam s vama, u pravu ste! Mislim da bi vam svakome trebali platiti najmanje 2.800 kuna po članu obitelji mjesećno sve dok, ajde nemojmo pretjerivati, sljedečih 20 godina.