U organizaciji Mreže hrvatskih pisaca Melbourne i Darebin Ethnic Communities Councila, u prostorijama općine Darebin u Melbourneu, jučer je hrvatskoj zajednici Melbournea videolinkom predstavljena hrvatska književnica iz Varaždina Ines Hrain. Ovo je bilo drugi put nakon nekoliko mjeseci, kada je bila predstavljena Tanja Belobrajdić, da je Mreža hrvatskih pisaca Melbournea videolinkom predstavila nekog od hrvatskih pisaca i tako premostila golemu udaljenost između Hrvatske i Australije.
Publici u Melbourneu obratila se najprije djelatnica općine Darebin Katarina Brozović Bašić, koja je istaknula važnost tih predstavljanja, kako za Hrvate u Australiji, kojima se na taj način približava kulturni život Hrvatske, tako i za pisce iz Hrvatske, koji tako stječu čitatelje i na njima najudaljenijem kontinentu. Katarina Brozović Bašić naglasila je i spremnost općine Darebin da bude i dalje pokrovitelj takvih i sličnih kulturnih događanja u Melbourneu.
Nakon toga je o Ines Hrain govorio Vladimir Jakopanec, koji je osmislio i vodio program, istaknuvši važnost književnice Ines Hrain za kulturni život Varaždina i Hrvatske: Sa svojih pet objavljenih romana definitivno pripada među najplodnije varaždinske pisce.
O romanima Ines Hrain, s posebnim osvrtom na njezin posljednji kriminalistički roman Švedska grenčica, govorio je novinar, pisac i publicist Mate Bašić, koji je Ines Hrain svrstao među ponajbolje hrvatske pisce kriminalističkog romana, iako se Ines Hrain bavi i drukčijim žanrom u svojim ostalim romanima.
Dijelove iz romana Švedska grenčica nadahnuto su čitali Petar Gelo, Olgica Mostić i Mate Bašić. Vladimir Jakopanec nakon toga postavio je niz zanimljivih pitanja spisateljici Ines Hrain, na koja je ona spontano i katkada vrlo duhovito odgovarala. Pitanja su stizala i iz publike te je tako ovo predstavljanje videolinkom završilo na vrlo živ i zanimljiv način, a Ines Hrain ostala je Hrvatima iz Melbournea u najboljoj uspomeni, što dokazuje i broj njezinih prodanih knjiga. Organizatori ovoga predstavljanja još jednom su iskoristili prednosti današnjih tehnoloških mogućnosti te na praktičan način, bez velikih troškova, približili Hrvatsku i njene istaknute ljude hrvatskim iseljenicima koji žive tisućama kilometara od svoje Domovine.
Foto: Zlatko Kozlevčar