BiH godišnje napusti 20 tisuća radnika

Dokument Strategija zapošljavanja Federacije Bosne i Hercegovine 2018. – 2021. donio je zanimljivu analizu o kretanju radne snage, odlasku ljudi iz BiH, posljedicama toga trenda, odnosu broja radnika i umirovljenika te zapošljavanju novih kadrova. 

Na tržištu rada bilo je aktivno 41 posto radno sposobnog stanovništva, što je vrlo malo u usporedbi s prosjekom EU od 72,9 posto. Nešto više od četvrtine aktivnog stanovništva u Federaciji je nezaposleno, a od toga broja na dugotrajno nezaposlene otpada čak 84,5 posto osoba. 

Analizirajući podatke jasno se vidi kako je stručna sprema od presudne važnosti u procesu traženja posla. Stopa zaposlenosti osoba s osnovnim obrazovanjem iznosila je 10,3 posto, 39,3 posto za osobe sa završenom srednjom školom i 58,9 posto za zaposlenike s visokim obrazovanjem. 

Veliki broj neprijavljenih 

Prema podacima iz strategije, oko 200 tisuća ljudi radi, ali nisu prijavljeni i ne mogu ostvarivati prava kao radnici koji su osigurani kod svoga poslodavca. I više su nego zabrinjavajući podaci o odlasku stanovnika odnosno radnika iz BiH. 

"Neformalno zapošljavanje najraširenije je među radnicima (34,6 posto), a slijede poljoprivrednici (32,7 posto), samozaposleni (15,2 posto) i neplaćeni obiteljski radnici (13,9 posto). Navedeni podaci od izuzetne su važnosti kako bi se kreatori politika usmjerili u mjerama i akcijama na smanjenje neformalne zaposlenosti", stoji u Strategiji. Procjene kažu kako čak 38 posto stanovništva BiH živi u stranim zemljama. 

"Dodatno 20 tisuća ljudi napušta zemlju svake godine. S druge strane, unutarnja migracija u zemlji vrlo je mala, oko jedan posto, i radi se uglavnom o ruralno-urbanim migracijama", navodi se u spomenutom dokumentu. 

Ipak, da nije sve tako crno, govore i podaci o tome kako se posljednje dvije godine ipak smanjuje broj nezaposlenih. U odnosu na kolovoz 2015. godine i danas, broj nezaposlenih je manji za oko 40 tisuća ljudi. Istodobno, broj zaposlenih povećan je za nešto manje od 20 tisuća ljudi. Razlika između ova dva broja predstavlja one koji su se trajno odjavili iz BiH i otišli graditi život u nekim drugim zemljama. 

I poslodavci u problemima 

S problemima se suočavaju i poslodavci. Glavni kanal poslodavaca u potrazi za radnicima su osobni kontakti (koristilo ih je 39 posto ispitanika), dok se 35 posto koristi uslugama JSZ-a za posredovanje pri zapošljavanju. Samo 256 poslodavaca (16,7 posto svih anketiranih poslodavaca) izjasnilo se da objavljuju slobodna radna mjesta kod JSZ, što je znatno niži udio od navedenog (64 posto), na osnovi podataka FZZZ-a. 

Navedeno pokazuje da JSZ treba ojačati svoje napore za veću suradnju s poslodavcima. Glavni oblik suradnje između poslodavaca i javnih službi za zapošljavanje bilo je sudjelovanje poslodavaca u programima subvencioniranih plaća (navodi 716 ili 46,7 posto poslodavaca). Jedna petina poslodavaca izvijestila je o korištenju informacija JSZ-a o dostupnoj radnoj snazi, dok je 19 posto koristilo usluge posredovanja pri zapošljavanju novih zaposlenika. 

Zaključuje se kako treba još mnogo toga napraviti da bi se popravila slika na tržištu rada u BiH. Novih radnih mjesta ima, ali su plaće nedovoljne za normalan život. Sve to tjera ljude da i dalje da odlaze iz zemlje.