Prvi Hrvat kod američkog predsjednika

Josip Marohnić do danas uživa glas jednog od najuglednijih Hrvata u SAD-u. Njegov otac je Mate Marohnić iz Zlobina, a majka Marija Polić iz Hreljina pokraj Rijeke. Od tri sina obitelji Marohnić, dva odlaze u Ameriku - Josip i Matej (1875. - Pittsburgh, 1949.).

Josip izučava zanat tiskara (slagara) i knjigoveže. Četiri godine služi austrougarsku ratnu mornaricu. Potom se ženi Andrijanom (1869. - Pittsburgh, 1945.), djevojkom iz svog sela, Hreljina, i s njom ima više djece.

U Ameriku odlazi već 1893. Poslije dolaze njegova žena i kći. Ostala su mu djeca, dva sina i kći, rođena u SAD-u.

Prvo se nastanjuje u Chicagu i radi u tiskari, no uskoro otvara vlastitu te objavljuje knjige i novine.

Već 1897. seli u Pittsburgh gdje i dalje uspješno razvija poslove i djelatno se uključuje u hrvatsku zajednicu.

Iako bez velike naobrazbe, Josip je nadaren i sposoban, zato i brzo zapažen u društvenom životu Hrvata u Pittsburghu, a uskoro i jedan od najuglednijih Hrvata u SAD-u. Novinski ga izvjestitelj naziva "jednim od najumnijih hrvatskih mladića u Americi" i dodaje: "On je vrstan i na peru. Njegovi članci i pripovijetke nasladom se čitaju, a njegove pjesme odaju pravu pjesničku žicu". (Ivan Lupis Vukić, dopisnik Narodnog lista iz Zadra, 1897.).

Marohnić je među utemeljiteljima Hrvatske narodne zajednice (poslije Hrvatska bratska zajednica) i glavni blagajnik od 1897. do 1909. te njezin predsjednik od 1912. do smrti 1921. godine.

Osnivač je i Prve hrvatske knjižare u Alleghenyju (danas predgrađe Pittsburgha) u Pennsylvaniji, u kraju koji su idućih godina naseljavali mnogi Hrvati. Izdavao je i brojne priručnike, gramatike, rječnike, kalendare, romane, antologije, zbirke pjesama te vjerske knjige.

Prvi je pjesnik među američkim Hrvatima i autor dviju zbirki - Jesenke (1897.) i Amerikanke (1900.) te prvi Hrvat kojeg službeno poziva u audijenciju američki predsjednik - W. H. Taft (1911.).

preuzeto iz knjige Merika - Iseljavanje iz srednje Europe u Ameriku 1880. - 1914.