Ante Biankini

Priča o liječniku, političaru i kriminalnom sociologu

Foto: merika
Priča o liječniku, političaru i kriminalnom sociologu
29.06.2016.
u 13:43
Bavi se i istraživanjem eutanazije kao "opravdanog usmrćivanja", problemima alkoholizma i kriminala uzrokovanog socijalnim okolnostima
Pogledaj originalni članak

Hrvatski liječnik i političar iz ugledne obitelji iz Staroga Grada na otoku Hvaru.

Od četiri brata, najstariji je Juraj, svećenik, publicist i urednik Narodnog lista u Zadru, Petar Luka je agronom, Dinko pomorski kapetan, a najmlađi Ante je liječnik i političar. 

Nakon osnovne škole u Starom Gradu, Ante završava talijansku gimnaziju u Zadru i medicinu u Beču (1886.) gdje najprije radi kao liječnik, potom nekoliko godina u Starom Gradu. 

Ženi se 1893. pijanisticom Zlatom Albrecht, kćeri poznatoga zagrebačkog tiskara.

Sa Zlatom iseljava 1898. i odlazi u Chicago gdje radi kao suradnik znamenitog kirurga J. B. Murphyja u Mercy Hospitalu (1898. - 1916.). Primarijus je i kirurg u Columbus Hospitalu (1904. - 1906.) te docent kirurgije na Northwestern Universityju (1900. - 1915.).

Kao hrvatski iseljenički političar zalaže se za oslobođenje i ujedinjenje južnoslavenskih naroda te postaje i predsjednik Jugoslavenskog narodnog odbora u SAD-u (1915.), predsjednik Jugoslavenskog narodnog vijeća u Washingtonu (1916.) i član Jugoslavenskog odbora u Londonu (1916.). 

Sam financira i izdaje listove Hrvatska zastava (1914. - 1916.) i Jugoslavenska zastava (1917. - 1918.), oba u Chicagu. 

I predsjednika W. Wilsona upoznaje s južnoslavenskim ambicijama i dobiva njegovu podršku.

Bavi se i istraživanjem eutanazije kao "opravdanog usmrćivanja", problemima alkoholizma i kriminala uzrokovanog socijalnim okolnostima (objavljuje Kriminalnu sociologiju, Zagreb 1909.), uglavnom na primjerima iseljenih Hrvata te upoznavanjem Hrvatske s Amerikom (Amerikanski način uzgoja i školstva, Zadar 1910., Amerika za Jugoslaviju, Split 1926.). 

Zanima se i za neke najopćenitije etičke i spoznajne teme (Upoznavanje samoga sebe, Zagreb 1913.).

Ante Biankini više puta dolazi u Europu i u Stari Grad (1910., 1914. i 1920.).

I medicinska praksa i istraživački rad čvrsto su mu u Americi, a politička djelatnost vezana uz staru domovinu.

 

preuzeto iz knjige Merika - Iseljavanje iz srednje Europe u Ameriku 1880. - 1914.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

V1
Vinkazeljka 1115
09:12 30.06.2016.

Zanimljiv tekst puno toga piše,možete čitati između redaka.Znam još od prije 40 godina splićani su hvarane zvali boduli,a to su siromašni ljudi koji nemaju ništa osim kruha i vina.