Ovdje se blagdani slave drukčije

Sretan Uskrs iz Finske

Uskrs u Finskoj
Foto: Tarja Mitrović
1/5
27.03.2016.
u 11:33

Uskrs se uvijek nekako povezuje s proljećem, cvijećem i bujanjem vegetacije, a ovdje na sjeveru uživamo u snijegu i ledu

Na glavnom Lordi trgu i dalje stoji velika jelka koja svijetli kao u novogodišnjoj noći. Zbunjujuće, zar ne? Je li Uskrs ili Božić?

No, Fincima to nije ništa neobično jer se u Laponiji snijeg često zadržava do sredine travnja. Iako prirodno okruženje ne odaje dojam Uskrsa, duh praznika prisutan je u cijeloj zemlji.

A kako ga slave? Blagdan kao i kod nas, počinje na Cvjetnicu, tjedan dana prije Uskrsa. Veliki petak je dan za tugu pa se u crkvama oltar prekriva crnom tkaninom, a obredi slave tiho, bez orgulja i zvona.

Foto: Tarja Mitrović

U Finskoj i okolnim zemljama peti dan u tjednu poznat je kao Dugi petak. Skandinavci ne bi bili to što jesu kada Uskrs ne bi slavili drukčije. Zanima vas zašto?

Naprimjer, Norvežanima najveći kršćanski blagdan prolazi u znaku Sherlocka Holmesa. Tad rješavaju ubojstva jer televizijski programi emitiraju istražiteljske filmove, magazini objavljuju kriminalističke priče, a pakiranja mlijeka dolaze sa slikama neriješenih slučajeva.

Finci nisu baš u takvom ozračju, ali zato imaju vještice i vješce, odnosno maskirane djevojčice i dječake s pjegicama na licu koji idu od vrata do vrata noseći ukrašene brezine grančice kako bi iz domova istjerali zle duhove.

Pred vratima obiteljskih domova pjevaju: "Virvon varvon tuoreeks terveeks tulevaks vuodeks. Vitsa sulle, palkka mulle", što u prijevodu znači: "Mašem grančicom za uspješnu i zdravu godinu, grančica je za tebe, a poslastica za mene".

Kao nagradu dobivaju slatkiše, čokoladne uskrsne zečeve i novčić. Zauzvrat, domaćina daruju grančicom.

Foto: Tarja Mitrović

Osim ovog lijepog običaja (Virvona) koji najviše vole djeca, Finci imaju i poseban jelovnik za taj dan. Uz janjetinu i pregršt čokoladnih jaja, obvezan je tradicionalni uskrsni desert Mämmi koji se pravi od osušene seviljske naranče, raženog brašna i crnog šećernog sirupa.

Priprema poslastice je dugotrajna, a nakon pečenja tri dana mora odstajati. Kuša se hladna, uz mlijeko, slatko vrhnje, kremu od vanilije ili šećer.

Specijalitet tijekom cijele godine možemo kupiti i u prodavaonicama, ali se samo uoči Uskrsa pravi u kućnoj radinosti.

Ovaj tradicionalni finski desert koji ne izgleda nimalo privlačno, djeca obožavaju. Naši ljudi ponekad se šale da ih podsjeća na životinjski izmet, no neki su ga i zavoljeli.

Foto: Tarja Mitrović

Za kraj javljanja, svima želim sretan Uskrs ili kako bi to moji Finci rekli: "Hyvää pääsiäistä!"

Nemojte misliti da ove silne točkice nisu pjegice s lica malih vještica.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije