Mnoge zemlje u svijetu suočene su s problemom odljeva mozgova. Ni Hrvatska nije izuzetak. Ne zna se točan broj, ali pretpostavlja se da je samo od 2004. godine do danas iz naše zemlje iselilo gotovo deset tisuća znanstvenika.
Podatak plaši jer je riječ o osobama koje su svojim sposobnostima, znatiželjom i predanim radom ključni nositelji razvoja znanosti i gospodarstva u svim područjima.
Na Drugom kongresu hrvatskih znanstvenika iz domovine i inozemstva održanome 2007. godine 500 hrvatskih stručnjaka iz cijeloga svijeta te 250 predstavnika akademske zajednice i gospodarstva dogovorili su smjernice, upute i konkretne akcijske planove razvoja domovine, kao društva utemeljenog na znanju, za razdoblje do 2010. godine.
Zaključili su da je potrebno još snažnije uključiti izvrsne domaće stručnjake uopće u sustav znanosti u Republici Hrvatskoj. Rečeno, učinjeno!
Iako su mnoge države svijeta suočene s istom poteškoćom i nastoje uključiti svoje znanstveno iseljeništvo na korist matične zemlje, Hrvatska je stvorila model koji je postao brend prepoznat od mnogih međunarodnih čimbenika.
Naime, Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, uz pomoć sredstava dobivenih zajmom Svjetske banke, 2007. godine osnovalo je fond "Jedinstvo uz pomoć znanja" (UKF – Unity through Knowledge Fund) koji djeluje tako da omogućuje cirkuliranje stručnjaka i prijenos znanja znanstvenog iseljeništva u hrvatske znanstvene institucije i tvrtke. Ujedno pokušava ostvariti i međunarodno financiranje.
Od 2014. godine Fond je djelovao u sklopu Hrvatske zaklade za znanost, a do danas je u projektima sudjelovalo 55 vrhunskih znanstvenika hrvatskog porijekla, kao što su prof. Marin Šoljačić sa Massachusetts Institute of Technology, akademik Paško Rakić, jedan od vodećih neurobiologa današnjice, osnivač i predstojnik Odjela neurobiologije na Sveučilištu Yale, prof. Danica Kragić, vrhunska stručnjakinja u robotici koja djeluje u Švedskoj...
Pridružili su im se stručnjaci s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Harvard, Sveučilišta Stanford, Max-Planck instituta za molekularnu biologiju i genetiku te mnogih drugih vrhunskih svjetskih institucija.
Sjajan primjer uspješnog projekta nastalog zahvaljujući UKF-u jest osnivanje multidisciplinarnog tima na KBC-u Rebro za istraživanje kronične reakcije transplantata protiv primatelja po uzoru na postojeći protokol prof. Stevena Živka Pavletića, koji je pokretač i voditelj projekta te voditelj Odjela za presađivanje matičnih stanica američkog Nacionalnog instituta za rak (National Cancer Institute).
"Hrvatska ima jake nezavisne pojedince, ali moramo razviti mehanizme za prijenos znanja iz iseljeništva te preko stvaranja kritične mase podići sustav na višu razinu", tvrdi dr. Steven Živko Pavletić.
U sklopu projekata provedenih djelovanjem Fonda, sudjelovalo je do sada više od 800 hrvatskih i inozemnih znanstvenika, koji su zajedničkim radom pridonijeli razvoju istraživačkog kapaciteta hrvatske znanstvene zajednice i stvorili nove vrijednosti u domaćem gospodarstvu.
U projekte je bilo uključeno više od 300 doktoranada i poslijedoktoranada, od kojih je 120 potpuno ili djelomično financirano sredstvima Fonda.
Čak 103 domaće znanstveno-istraživačke institucije i tvrtke surađivale su sa 197 vodećih međunarodnih institucija i tvrtki, što čini znatan prijenos znanja i tehnologije u hrvatski gospodarski sektor.
Institucije s kojima je ostvarena suradnja istraživački su i znanstveni centri izvrsnosti u važnim područjima, a među uključenim institucijama bili su Yale University, Harvard Medical School, Stanford University, Max-Planck-Institute for Molecular Cell Biology and Genetics, Massachusetts Institute of Technology (MIT) i drugi.
Fond je kroz ustanovljenu praksu neovisnog i nepristranog ocjenjivanja stekao visok ugled u domaćoj znanstvenoj zajednici i znatno pridonio konkurentnosti naših znanstvenika u natjecanju za proračunski neovisne (a posebno međunarodne) izvore financiranja.
Do sada je financirao više od 118 projekata iz različitih znanstvenih područja, u koje je tijekom devet godina uloženo 70 milijuna kuna.
Ministarstvo znanosti kreditom Svjetske banke osiguralo je 70 posto sredstava, 14,2 milijuna kuna dale su međunarodne znanstvene institucije, hrvatske istraživačke institucije uložile su 10,2 milijuna, a 5,8 milijuna kuna osigurano je iz privatnog sektora.
Objavljeno je više od 400 znanstvenih članaka, većinom u vodećim znanstvenim časopisima kao što su Nature, Science i mnogi drugi.
Zahvaljujući suradnji s našim znanstvenim iseljeništvom, iz europskih fondova dosad je povučeno gotovo 87 milijuna kuna.
Projekt Europskog istraživačkog vijeća potaknuo je mladu znanstvenicu Ivu Tolić, koja se svrstava u deset najboljih mladih molekularnih biologa na svijetu, da se vrati u Hrvatsku. Među znanstvenicima je koje je financirao UKF.
Emeritus prof. dr. sc. Vlasta Bonačić-Koutecky sa Sveučilišta Humboldt u Berlinu i voditeljica Znanstvenog centra izvrsnosti Sveučilišta u Splitu smatra da je UKF jedan od najpametnijih i najobjektivnijih načina financiranja hrvatske znanosti.
"Suradnja između hrvatskih istraživača i uspješnih stručnjaka iz iseljeništva dvoznačno je važna. Ona omogućuje međunarodnu vidljivost i prepoznatljivost sudionicima unutar domovine, a istodobno znanstvena zajednica u Hrvatskoj dobiva značajan doprinos iz iseljeništva. Dobitak za znanost uvijek postoji i tako treba ostati nakon prestanka financiranja Svjetske banke. Ono što izvrsno funkcionira i ima odgovarajuće rezultate treba ne samo podržati nego i dalje motivirati. U naprednim zemljama razvijaju se programi uz pomoć kojih će uspješni znanstvenici u iseljeništvu biti uključeni u nacionalne programe i to je od strateškog interesa za razvoj znanosti", priznaje prof. dr. sc. Vlasta Bonačić-Koutecky.
Rezultati UKF-a su očiti. Pokazalo se da je za financiranje znanosti suradnja s iseljeništvom izvrstan model.
Vrlo uspješni projekti povezali su znanosti i gospodarstvo uz pomoć domaćih i stranih ulagača. U projektima je sudjelovalo preko 50 partnera iz gospodarstva, od područja marikulture do industrijske robotike.
Godine 2009. Europski regionalni gospodarski forum proglasio je Fond "Jedinstvo uz pomoć znanja" primjerom najbolje prakse na temu "razvoja ljudskog kapitala i upravljanja migracijama u svrhu ostvarivanja konkurentnosti europskih regija", a iste godine Međunarodna organizacija rada izabrala je ovaj Fond kao primjer dobre prakse na temu "Promicanje povezanosti između migracija i znanosti".
Rezultati dokazuju da globalna hrvatska zajednica ima potencijal koji se najbolje može odjelotvoriti ako mu se pristupi s ciljem i ustrajno.
..."ODLJEV MOZGOVA"...nema panike....kilo mozga 2 marke....