navigacija Priče
Krapina, 1924. – Pariz, 2000.

Hrvatski znanstvenik: Bolesti nisu pojave u tijelu

Cijelog života branio je tezu kako medicina mora imati savjest, a da znanost nije ništa bez humanizma

Hrvatski znanstvenik: Bolesti nisu pojave u tijelu

Foto: Arno Burgi/DPA/Pixsell

Mirko Grmek je hrvatsko-francuski znanstvenik i istaknuti povjesničar medicine. Nakon doktorata na Sveučilištu u Zagrebu 1958., osniva Institut za povijest znanosti i uređuje prvu Medicinsku enciklopediju. 

A nakon što je stekao diplomu talijanske Politehničke škole, 1963. odlazi u Pariz, gdje mu je Collège de France povjerio uređivanje bilježaka Claudea Bernarda, čuvenog francuskog fiziologa i osnivača eksperimantalne medicine, što će uvelike utjecati na njegov daljnji rad i međunarodnu karijeru.

>> Hrvatski znanstvenik rasvijetlio je mnoge nedoumice vezane uz antibiotike

U Parizu je doktorirao književnost, koju je predavao na sveučilištima u Berkeleyu, Los Angelesu, Genevi, Bologni i Lausannei, a 1973. imenovan je direktorom istraživanja povijesti bioloških i medicinskih znanosti na École pratique des hautes études. 

Bio je i znanstveni direktor Međunarodne enciklopedije znanosti i tehnike te glavni urednik Međunarodnog arhiva povijesti znanosti. 

U prevođenoj knjizi "Histoire du sida" – Povijest AIDS-a iz 1989. razvio je teoriju patocenoze, o supostojanju svih bolesti u istom vremenu, mjestu i društvu. 

Zastupao je tezu da se jedna bolest može promatrati samo u odnosu na sve druge bolesti u nekom društvu te da njezino postojanje i širenje ovisi o postojanju i širenju svih drugih bolesti u tom društvu. 

Također je dokazao da čimbenici okoline i kulture određuju težnju određenih bolesti da se stabilno održavaju u nekom društvu. 

Po njemu, bolesti nisu pojave u tijelu, nego ideje koje ne mogu postojati bez drugih, a ta ideja postaje konkretna bolest ovisno o stanju organizma, životnim navikama, kulturnim čimbenicima pa i samom načinu kako ljudska misao poima bolest (medicinski platonizam). 

Bio je hrvatski, francuski i američki akademik te predsjednik Međunarodne akademije za povijest znanosti od 1981. do 1986. godine.

Radio je na povezivanju Hrvatske i Francuske (njegovo djelo je Pobunjenici iz Villefranchea o pobuni hrvatskih vojnika za vrijeme njemačke okupacije Francuske). 

Cijelog života branio je tezu kako medicina mora imati savjest, a da znanost nije ništa bez humanizma.  

>> Napustio domovinu pa dobio Nobelovu nagradu

Ocijeni:

1 2 3 4 5

5 (4 ocjena)
Ispravi pogreške

Komentari

Registracija