Mirko Grmek je hrvatsko-francuski znanstvenik i istaknuti povjesničar medicine. Nakon doktorata na Sveučilištu u Zagrebu 1958., osniva Institut za povijest znanosti i uređuje prvu Medicinsku enciklopediju.
A nakon što je stekao diplomu talijanske Politehničke škole, 1963. odlazi u Pariz, gdje mu je Collège de France povjerio uređivanje bilježaka Claudea Bernarda, čuvenog francuskog fiziologa i osnivača eksperimantalne medicine, što će uvelike utjecati na njegov daljnji rad i međunarodnu karijeru.
>> Hrvatski znanstvenik rasvijetlio je mnoge nedoumice vezane uz antibiotike
U Parizu je doktorirao književnost, koju je predavao na sveučilištima u Berkeleyu, Los Angelesu, Genevi, Bologni i Lausannei, a 1973. imenovan je direktorom istraživanja povijesti bioloških i medicinskih znanosti na École pratique des hautes études.
Bio je i znanstveni direktor Međunarodne enciklopedije znanosti i tehnike te glavni urednik Međunarodnog arhiva povijesti znanosti.
U prevođenoj knjizi "Histoire du sida" – Povijest AIDS-a iz 1989. razvio je teoriju patocenoze, o supostojanju svih bolesti u istom vremenu, mjestu i društvu.
Zastupao je tezu da se jedna bolest može promatrati samo u odnosu na sve druge bolesti u nekom društvu te da njezino postojanje i širenje ovisi o postojanju i širenju svih drugih bolesti u tom društvu.
Također je dokazao da čimbenici okoline i kulture određuju težnju određenih bolesti da se stabilno održavaju u nekom društvu.
Po njemu, bolesti nisu pojave u tijelu, nego ideje koje ne mogu postojati bez drugih, a ta ideja postaje konkretna bolest ovisno o stanju organizma, životnim navikama, kulturnim čimbenicima pa i samom načinu kako ljudska misao poima bolest (medicinski platonizam).
Bio je hrvatski, francuski i američki akademik te predsjednik Međunarodne akademije za povijest znanosti od 1981. do 1986. godine.
Radio je na povezivanju Hrvatske i Francuske (njegovo djelo je Pobunjenici iz Villefranchea o pobuni hrvatskih vojnika za vrijeme njemačke okupacije Francuske).
Cijelog života branio je tezu kako medicina mora imati savjest, a da znanost nije ništa bez humanizma.
>> Napustio domovinu pa dobio Nobelovu nagradu
