Sestre Mirabal

Hrvatica donosi potresnu priču iz Dominikanske Republike: Pakao je krenuo kad je lijepa Minerva odbila zloglasnog diktatora

Dominikanska Republika
Foto: Shutterstock
1/2
25.11.2016.
u 19:31

Toga kobnog 25. studenoga 1960., prilikom povratka iz posjeta zatočenim supruzima, Minerva, Patria, Maria Teresa i njihov vozač mučki su ubijeni

Sestre Mirabal – Patria, Dede, Minerva i Maria Teresa bile su tipične dominikanske žene, majke, supruge, kućanice.

Rođene kasnih dvadesetih godina prošloga stoljeća, odrastale su na plantaži kakaa, u malom mjestu Salcedo u unutrašnjosti Dominikanske Republike. 

Pripadale su tadašnjem višem sloju stanovništva i bile su rijetke žene kojima je omogućeno školovanje. 

Živjele su u teškim vremenima, pod jednom od najgorih politika na svijetu. Diktator Trujillo držao je svoj narod u stalnom strahu od mučenja, progona i smrti.

Okomio bi se na svakoga tko bi mu se usprotivio. Bio je poznat i kao veliki ljubitelj žena koji nije prihvaćao odbijanje, a kako je volio plesati, često je priređivao zabave i različite svečanosti u svojoj palači. 

Na jednoj takvoj plesnoj svečanosti, gdje je bila i obitelj Mirabal sa svojim prekrasnim kćerima, ljupku i pametnu Minervu zapazio je i sâm El Prezidente. Na sve moguće načine pokušavao joj se dodvoriti. 

Minerva je uporno odbijala njegove romantične ponude, ali kada zloglasni i okrutni predsjednik Trujillo nije odustajao, djevojke su s roditeljima odlučile ranije napustiti domjenak, što je izazvalo veliki skandal i povrijedilo taštinu neprikosnovenog diktatora. 

Uslijedila je javna nesnošljivost i progon obitelji Mirabal, a osobito Minerve. Na sve moguće načine pokušavao joj je osujetiti upis na fakultet prava, u čemu nije uspio, ali kada je Minerva diplomirala, oduzeo joj je dozvolu za rad.

Na studiju prava junakinja naše priče upoznala je svoga supruga. Sa svojim sestrama, njihovim odabranicima i brojnim pristašama bila je žestok protivnik Trujillova režima. 

Sestre su postajale sve poznatije kao političke aktivistice "Leptiri". Često su bile zatvarane, one same ili njihovi supruzi, i proganjane na razne načine.

Toga kobnog 25. studenoga 1960., prilikom povratka iz posjeta zatočenim supruzima, Minerva, Patria, Maria Teresa i njihov vozač mučki su ubijeni.

Tajna Trujillova policija presrela ih je na cesti, izvukla iz automobila, odvukla u polje šećerne trske i drvenim palicama izubijala do smrti. 

Potom su ih vratili u njihovo vozilo koje su strmoglavili niz liticu ne bi li ubojstvo prikazali kao automobilsku nesreću.

Kada su pronađeni njihovi ostaci, cijela zemlja bila je sigurna da se radilo o ubojstvu koje je naručio Trujillo. Pokret protiv diktatora postao je sve snažniji. Nekoliko mjeseci poslije smrti hrabrih sestara ubijen je u atentatu. 

Dede je čitav svoj život posvetila skrbi o djeci svojih preminulih sestara i čuvanju sjećanja na njih. 

U obiteljskoj kući, u mjestu Salcedo nalazi se Muzej sestara Mirabal, gdje su uz brojne sitnice iz svakodnevnog života izložene i krvave haljine koje su sestre nosile u trenutku pogibije. 

"Hermanas Mirabal" predstavljaju i danas simbol otpora diktaturi i simbol feminističkog otpora. O njima su napisane knjige, opjevane su u pjesmama.

Godine 2001. snimljen je film "Vrijeme leptira" prema noveli "In the Time of the Butterflies", sa Salmom Hayek u ulozi Minerve i Edwardom Jamesom Olmosom kao Trujillom. Dominikanska verzija iste priče "Trópico de Sangre" ekranizirana je 2010. s Michelle Rodrigues. Dede Mirabal napisala je knjigu "Vivas en su Jardín", a Mario Vargas Llosa knjigu "La fiesta del chivo".

Godine 1999. UN je u čast sestrama Mirabal dan njihove smrti proglasio Međunarodnim danom borbe protiv nasilja nad ženama.

Komentara 2

PR
prepri43
21:03 25.11.2016.

Što vam to dođe "neprikosnovenog" ? Uvoz s Terazija?!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije