Sedmi svezak velike sinteze Matice hrvatske "Povijest Hrvata: Prijelomna vremena: Hrvatske zemlje nakon 1918.", koji je uredila Suzana Leček, objavila je Matica hrvatska.
Sedmi svezak dio je velike sinteze hrvatske povijesti od ranoga srednjeg vijeka do najnovijeg razdoblja, napominje nakladnik i dodaje kako novi svezak obrađuje hrvatsku povijest u razdoblju od završetka Prvoga svjetskoga rata do danas.
Matica ističe kako je u svesku zastupljeno 26 autora, uglavnom povjesničara, ali i demografa, politologa, pravnika i etnologa, s niza eminentnih hrvatskih znanstvenih i visokoškolskih ustanova.
Ovakav širok izbor suradnika, naglašava, omogućio je prikaz hrvatske povijesti ne samo u užem aspektu političke povijesti nego je podjednaka važnost dana ostalim vidovima povijesnog razvitka, od demografskih procesa, prikaza gospodarskih prilika, uloge i položaja vjerskih zajednica, do zdravstvenih prilika, standarda života stanovništva i prikaza provođenja slobodnog vremena.
Knjiga "Prijelomna vremena: Hrvatske zemlje nakon 1918." (887 str.) sastoji se od tri dijela. U prvom dijelu je pregled političkih zbivanja i promjene u radu političkih ustanova, društvenih struktura, razvoj gospodarstva, širenje dijaspore, povijest crkve i vjerskog života, intelektualni i kulturni razvoj te povijest svakodnevice.
Drugi dio knjige bavi se poviješću pojedinih hrvatskih regija, a treći promatra hrvatska područja, a od 1991. i državu, u međunarodnom kontekstu.
Nakladnik ističe kako je knjiga temeljena na suvremenim znanstvenim spoznajama te daje do sada najcjelovitiji uvid u hrvatsku povijest od 1918. do danas.
Multidisciplinarnim pristupom postignuto je to da se prvi puta u hrvatskoj historiografiji sintetički prikazuje povijesni razvoj svih područja života, napominje nakladnik.
Posebna vrijednost knjige, ocjenjuje nakladnik, leži u pristupačnom stilu, zbog čega će, osim znanstvenoj javnosti, izdanje biti korisno i zanimljivo i široj čitalačkoj publici zainteresiranoj za hrvatsku povijesnu baštinu i njezinu uklopljenost u šire europske procese.
Namjera nam je bila napraviti sintezu povijesti hrvatskoga prostora, napominje nakladnik i dodaje kako su htjeli jednostavno napisati sve što danas znamo o određenom razdoblju, od tema koje su dobro istražene pa do onih za koje se može reći da na njima tek predstoji raditi.
Pri tome, ističe Matica, bilo nam je važno osigurati cjelovit prikaz prošlosti, što je u provedbi značilo prije svega izaći iz okvira poznate političke povijesti. U seriju smo nastojali unijeti kao jednakovrijedne sve ostale teme – društvo, gospodarstvo, kulturu i druge, dodaje nakladnik.