Santo Domingo

Hrvatica u tropskom raju: Siromašni ovdje ne plaćaju ni električnu energiju ni vodu

Dominikanska Republika
Foto: Renata Kasač
1/14
12.02.2017.
u 20:00

Dominikanska Republika ima vrlo razvijenu prehrambenu industriju u svim granama, a dolaskom Europljana širi se i proizvodnja kultura koje nisu autohtone. Primjerice, s uzgojem smokava počelo se posljednjih nekoliko godina

U Dominikanskoj Republici živi više od 11 milijuna stanovnika, a trećina njih naseljena je u Santo Domingu.

Taj glavni grad veliko je lučko, industrijsko, trgovačko, bankarsko, prometno, zdravstveno, diplomatsko, administrativno, poslovno, sveučilišno i turističko središte države, ali i cijelih Kariba. 

Leži na obali Karipskoga mora i ima ugodnu tropsku klimu s prosječnom godišnjom temperaturom od 30 Celzijevih stupnjeva.

Zbog brojnih poslovnih prilika nije čudno da je postao mjesto u koje se vrlo rado i često doseljavaju stranci iz svih krajeva svijeta. 

Stalno se grade nove, suvremene prometnice, tuneli, nadvožnjaci... Prije nekoliko godina završen je i prvi metro na Karibima, identičan onome u Parizu. Stambene i poslovne zgrade ovdje niču kao gljive poslije kiše.

Cijena života ili – kako mi to kažemo – potrošačka košarica mnogo je skuplja u glavnom gradu nego u unutrašnjosti. No, razlike su u primanjima i poslovnim mogućnostima.

Novčana je jedinica pezos, a PDV iznosi 16 posto. 

Teško mi je reći kolika je prosječna plaća jer ovdje postoji nekoliko razreda, pa ovisi o tome što radite, koliko i za koga. 

Recimo da čistačica ima oko tisuću kuna mjesečno jer ne radi svaki dan.

Prodavači na benzinskim crpkama i u trgovinama zarade oko 2500 kuna na mjesec, a osobe s visokom stručnom spremom od 8500 kuna do 20 tisuća kuna.

Ako kao mladi dominikanski par poželite kupiti vlastiti dom, sa sobom za sebe i svako od dvoje djece, što bi bio trosobni stan s dvije kupaonice (računaju se samo sobe za spavanje), to je moguće ostvariti već za otprilike 350 tisuća kuna, na udaljenosti od 15-ak kilometara od središta grada.

U samom središtu koje se naziva Polígono Central, cijene su od tri do pet puta veće. Stanovi su također mnogo luksuzniji. Ne prodaju se po četvornome metru, tako da površina trosobnog stana može biti od 160 do 400 kvadrata, ovisno opet o kvartu.

Neki dijelovi su atraktivniji, pa su cijene više, ali ponuda je bolja. Primjerice, na raspolaganju su vam bazen, teretana, dječje igralište, zajedničko mjesto za roštilj i dvorana za proslave. 

U većim zatvorenim kompleksima, u kojima se nalazi više stambenih zgrada okruženih predivnim zelenim tropskim raslinjem, mogu se naći, uza sve navedeno, i teniski i košarkaški tereni. 

Kod nekih objekata često se nalazi i restoran uz bazen te salon za uljepšavanje i SPA centar.

U cijeni stana obavezno (ne kupuje se posebno) dobijete dva do tri parkirna mjesta. Što je dom veći, ima i veći broj parkirnih mjesta.

Nakon što ste kupili stan i uselili, obavezno morate plaćati mjesečnu pričuvu za održavanje zgrade.

Njezin iznos također ovisi o četvrti u kojoj živite. U cijenu su uključeni troškovi plina, vode, dizala, stubišne rasvjete, odvoza smeća do tri puta tjedno i plaća za zaposlenika zgrade koji obavlja poslove čišćenja i dežurstva na recepciji. Sve to može stajati od 300 do 3500 kuna mjesečno.

Budući da su česte nestašice električne energije, važno je izabrati zgradu koja ima svoj generator.

Posebno plaćate električnu energiju i internet, što obično ide u paketu tako da već za 500 kuna imate 50 televizijskih programa, fiksnu telefonsku liniju, jednu vezu za mobitel i internet.

Od travnja do studenoga morate po noći koristiti rashladne uređaje, što dodatno povećava cijenu električne energije koja može stajati od 100 pa do više od 1500 kuna, ovisno o broju klimatizacijskih uređaja.

Banke su više nego darežljive u davanju dugoročnih stambenih kredita, tako da stanogradnja cvjeta. Kamatna je stopa 12 posto ili više na takve kredite. 

Velika je i ponuda i potražnja, pa postoji nekoliko oglasnika koji oglašavaju samo nekretnine, dijele se besplatno i izlaze u tiskanom izdanju jednom mjesečno.

Što se tiče automobila, najviše se voze Toyote i Fordovi jer je najlakše nabaviti dijelove. Uglavnom se kupuju terenci (zbog obilnih kiša koje preplavljuju ceste), a njihova cijena leti u nebo. Stoje i više od 1,5 milijuna kuna.

Novi mali gradski auto marke BYD ne može se kupiti za manje od 85 tisuća kuna. Fiat koji svojom novom linijom jako privlači kupce ovdje je oko 150 tisuća kuna.

Godišnje osnovno osiguranje za automobile iznosi od 700 kuna pa naviše, ovisno o klasi i starosti vozila. 

Najviše se uvoze rabljeni automobili, a jako se dobro prodaju oni iz obližnjeg SAD-a i dalekog Japana.

Cijena bezolovnog benzina je oko osam kuna za jednu litru. Ipak, najviše se vozi na plin. On stoji 16 kuna po galonu. 

Za one koji nemaju automobile, cijena gradskog prijevoza je 3,69 kune u jednom smjeru autobusom ili metroom.

Da biste bili na vrijeme informirani o dnevnim događanjima i sniženjima u samoposlugama, brinu se dva gradska dnevna lista – El Dia i Diario koji vam svako jutro stižu besplatno na kućni prag.

Cijene voća i povrća ovise o tome je li proizvod domaći ili uvozni. 

Tako ćete glavicu domaće zelene salate platiti šest kuna, a uvoznu čak šest puta više.

Evo nekih cijena osnovnih namirnica...

domaća cvjetača – 7 kn/lb, uvozna 26 kn/lb

domaći krumpir – 4,5 kn/lb, uvozni 25 kn/lb

vezica domaćeg mladog luka – 2,09 kn

vezica peršina – 2 kn

vezica celera – oko 4 kn

mrkva – 2,5 kn/lb, iz ekološkog uzgoja 12 kn/lb

domaća rajčica – 3,7 kn/lb, uvozna 15 kn/lb

cherry rajčica – 12 kn/lb

glavica kupusa – oko 5 kn

crveni luk – 12 kn/lb

bijeli luk – 17 kn/lb

jagode – mala košarica oko 27 kn

banana – 73 lp

avokado – 7,5 kn

marakuja – 7,5 kn/lb

limun – 9 kn/lb

grožđe i jabuke – oko 20 kn/lb

borovnice, maline, kupine, trešnje – čak i 50 kn za 100 g

Meso

pileća prsa – 20 kn/lb

pileći bataci – 13 kn/lb

puretina – 25 kn/lb

svinjski file – 24 kn/lb

svinjski but – 14 kn/lb

teletina bez kosti – 19 kn/lb

goveđi file – 55 kn/lb

janjeći but – 60 kn/lb

jaretina – 20 kn/lb

zec – 25 kn/lb

Riba

losos – uvozni iz Čilea 47,6 kn/lb

tuna – domaća filetirana 55 kn/lb

škampi – svježi domaći 63 kn/lb

hobotnica – 22 kn/lb

ostale domaće ribe merluza, dorado, chillo – od 10 do 30 kn/lb

riječna riba šaran (carpa) tilapia, dominikanski swai – od 10 do 15 kn/lb

* cijene se odnose na libru (1 lb = 0,45 kg)

Kruh se može naći već za pet kuna (oblikom kao francuski), a integralni, sa sjemenkama i ostali specijalni iz domaće proizvodnje plaćaju se i 37 kuna po komadu.

Litra mlijeka stoji oko 7,5 kuna, dok jaja sretnih koka (koje slobodno trčkaraju) iznose 18 kuna (12 komada).

Na domaće voće i povrće ne plaća se PDV i zato su mnogo povoljniji nego uvozni. Na ovaj način Dominikanci štite i potiču svoju lokalnu proizvodnju.

Dominikanska Republika ima vrlo razvijenu prehrambenu industriju u svim granama, a dolaskom Europljana širi se i proizvodnja kultura koje nisu autohtone. Primjerice, s uzgojem smokava počelo se posljednjih nekoliko godina.

Na jelovniku prosječnog Dominikanca svakodnevno je riža i piletina te svinjetina. Možete ih iznimno povoljno kupiti.

Cijene određenih proizvoda rastu iz godine u godinu, ali neke su i zaštićene. 

Na primjer, jedna banana kod uličnog prodavača stoji samo 0,73 lp i tako je već osam godina. Četiri ananasa možete kupiti za samo 15 kuna, a 12 komada patlidžana platit ćete samo 7,5 kuna.

Osnovna im je hrana i namirnica platano, tj. oblik i vrsta zelene banane, čija je cijena je 1,5 kuna za komad.

Siromašni dio populacije, čija su primanja oko tisuću kuna na mjesec, u svojim naseljima (zovu se bario) ne plaćaju ni električnu energiju ni vodu. 

A i sve ove namirnice koje sam navela oni mogu nabaviti kod nakupaca za još manje novca.

Također, supermercadosi imaju jedan dan u tjednu popuste kada se voće, povrće i meso može nabaviti i do 50 posto povoljnije. 

Većina ljudi prati takve akcije i kupuje samo tada, što se itekako osjeti na kućnom budžetu.

U sljedećem nastavku čitajte o cijenama i kvaliteti zdravstvenih usluga.

Komentara 5

ER
Erick
22:39 12.02.2017.

Cemu sluzi ta reklama za Dominikansku Republiku? Drzava koja je rekorder po ubijstvima, zajedno sa okolnim drzavama nije mjesto da da se ljudi useljavaju I stvaraju novi dom. Ako putujes u tim drzavama najsigurnije je ici u organiziranim skupinama, putovati sam je krajnje nesigurno. Putovati kao turista je lijepo, svagdje se nadje nesto lijepo za vidjeti ali osnivati novi dom u tim drzavama je svakako nesigurno, usporedivsi sa Hrvatskom.

Avatar nekakav
nekakav
07:21 13.02.2017.

već za 500 kuna mjesečno imate 50 kanala, telefon, internet...?! govorimo o tokiju, ili o zemlji trećeg svijeta? hrvatica očito tamo radi neki jako zahtjevan posao, pa ne vidi ni dana ni noći, a sa domaćim ljudima se uopće nini ne vidi, čuje. prosječna plaća, ona to ne zna, jer ima nekoliko razreda, ovisi o tome za koga se radi...?! pismena osoba to piše, ili dijete? sirotinja ne plaća struju ni vodu? pa što nisi spomenula da je niti nemaju?! jer ako tvoje velebne zgrade moraju imati agregat, radi čestih nestanaka struje, kako misliš nekog uvjeriti da sirotinja koja ne plaća struju, istu dobiva, i da joj brzo popravljaju kvarove? smiješno. u zemlji gdje prosječni mladi par ima primanja manja od 2.000 kuna, stan od 'za već 350.000 kuna' je kao nama stan za milijun kuna. ajd malo se probudi, djevojčice, i uhvati za svojeg sponzora, koji te voda po svijetu. bude se čovjek zabrinuo ak pročita ovaj članak, možda prepozna tko piše...

VI
viluk007
20:43 12.02.2017.

pa ksko su postali su siromašni ako ne plaćaju ništa. čemu služi ovaj članak, briga me koliko košta kila krompira u dominikani, ti samo opravdavaš svoje gluposti, Nemožeš izračunati kolika im aje prosječna plaća iaako su ti poznate sve nepoznanice. to malo govori o tvojoj pameti. no da se isčitati da je velika razlika između trgovaca i onik sa kako kažeš sa visokom stručnom spremom. pa zar nije tako i u nama poznatoj zemlju samo malo manje.uglavnom lupetaš ma šta i ja komentiram......

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije