Nesumnjivo je 21. stoljeće doba velikih znanstvenih dostignuća. Vezano je to umnogome za razvoj tehnologije koja danas znanosti omogućuje domete nezamislive svega nekoliko desetljeća ranije.
Nije čudno da je znatan dio tih dostignuća vezan za svemir. Ne samo za sonde koje danas stižu i do najudaljenijih planeta u našoj galaksiji nego i više od toga.
Na 2682 metra visokom vrhu planine Cerro Pachon u Čileu, oko 100 km od najbližeg grada La Serene, gradi se Large Synoptic Survey Telescope, odnosno veliki sinoptički istraživački teleskop.
Udružen je to i vjerojatno najveći projekt svjetske astronomije kada se radi o uređajima smještenima na Zemljinoj površini.
Zašto je baš ovaj teleskop iznimno važan, govore njegove dimenzije. Promjera je 8,4 metra i opremljen je kamerom od 3,2 gigapiksela te je odmah jasno da je riječ o najjačoj svjetskoj digitalnoj kameri. Bit će težak oko 650 tona, a vrijedan je oko 27,5 milijuna dolara.
Deset puta veći teleskop
Zanimljivo je da je u inicijalnom financiranju još 2008. godine sudjelovao i Bill Gates.
"LSST odnosno Large Synoptic Survey Telescope novi je veliki teleskop koji se trenutačno gradi u Čileu, a trebao bi biti potpuno dovršen 2021. godine. Posebnost teleskopa veliko je vidno polje koje omogućuje brze i detaljne preglede neba koji će se koristiti za istraživanje svemira", rekao nam je dr. sc. Vibor Jelić sa Zavoda za eksperimentalnu fiziku na Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu.
"Trenutačno nijedan postojeći optički teleskop nije usporediv s LSST-om u pogledu veličine vidnog polja. LSST će imati vidno polje sedam puta veće od veličine punog Mjeseca, dok većina klasičnih velikih teleskopa ima vidno polje u koje ne stane cijeli puni Mjesec", navodi astrofizičar s Ruđera.
To bi značilo da će ovaj novi teleskop moći cijelo nebo snimiti stotinu puta brže od sljedećeg najboljeg teleskopa. Riječ je o deset puta većem teleskopu od bilo kojeg koji je do sada bio u funkciji, ali i od bilo kojeg koji je sada u planu negdje drugdje na Zemlji.
Dakle, LSST u samo tri noći može pregledati cijelo nebo. Samo u prvih mjesec dana rada vidjet će više svemira i astronomskih objekata nego svi teleskopi zajedno u ljudskoj povijesti.
Dr. Jelić je i jedan od hrvatskih znanstvenika koji surađuju na izgradnji novog superteleskopa, čak je Ruđerov znanstvenik njihov koordinator. I u tome nije sam.
"Znanstveni direktor LSST projekta je Željko Ivezić, astrofizičar porijeklom iz Hrvatske, koji radi na Sveučilištu Washington u Seattleu, dok upravljanje znanstvenim podacima vodi također astrofizičar porijeklom iz Hrvatske sa Sveučilišta Washington Mario Jurić. Astrofizičari u Hrvatskoj s Instituta Ruđer Bošković, prirodoslovno-matematičkih fakulteta sveučilišta u Zagrebu i Rijeci, zagrebačkog Opservatorija Hvar te Instituta sinergije znanosti i društva iz Čakovca također se planiraju aktivno uključiti u projekt i trenutačno rade na definiraju znanstvenih ciljeva koje bi vodili", nabraja brojnu hrvatsku momčad koja već radi ili se planira uključiti u rad na važnom projektu.
Posebno se ističe ime dr. Željka Ivezića koji u Americi radi posljednjih dvadesetak godina. Ime ovog hrvatsko-američkog znanstvenika nalazi se na oko 300 znanstvenih publikacija, a citiran je oko 60 tisuća puta.
On je na projektu LSST-a predsjedavajući project science teama, što bi u slobodnom prijevod bilo znanstveni direktor projekta.
I to je doista važno jer bi LSST mogao donijeti spoznaje na područjima koja su do sada znanosti ostajala teško ili gotovo nikako dostupna.
"Postoje četiri glavna znanstvena cilja teleskopa LSST, a uključuju istraživanje i razumijevanje tamne tvari i energije, Sunčeva sustava i asteroida, strukture naše galaksije te promjenjivih pojava na nebu. Najzanimljiviji cilj je istraživanje tamne tvari i energije preko dinamičkih sustava u svemiru s obzirom na to da se radi o fundamentalnim zagonetkama u današnjoj kozmologiji. Također bi LSST trebao otkriti između 60 i 90 posto svih potencijalno opasnih asteroida promjera većeg od 140 metara, koji u slučaju sudara sa Zemljom mogu izazvati znatnu štetu za čovječanstvo", navodi Vibor Jelić s Instituta Ruđer Bošković.
U brojnim napisima i materijalima o Large Synoptic Survey Telescopeu doista se nalazi cijeli popis očekivanih ciljeva.
Google se priključio projektu
"Njime bi se trebalo napraviti kompletno mapiranje naše galaksije i popis njezinih zvijezda. Očekuje se da se LSST-om otkrije i velik broj novih galaksija. Riječ je o njih 20 milijardi prema mogućnostima koje će imati LSST", izjavio je američki znanstvenik Steven Kahn, direktor projekta.
A onda je to i oko stotinu puta više nego što su to omogućavali teleskopi dosadašnjih generacija.
Procjenjuje se da bi se teleskopom u deset godina, koliko je predviđeno da istražuje svemir, trebalo dobiti oko dvije stotine petabajta podataka, praktički više od 30 terabajta svake noći.
Svi ti podaci bit će javno dostupni u formi kataloga objekata i njihovih osobina. No i prije nego što je LSST proradio, pojavio se problem, a to je efikasno i brzo pretraživanje tako velike količine podataka.
Ovdje će vrlo važnu ulogu igrati nitko drugi nego Google. Najveća tražilica u cyberspaceu još se 2007. pridružila projektu s namjerom da pomogne u organiziranju te ogromne količine podataka koja će stići s LSST-a.
U Googleu su tada naveli kako će nastojati da podaci budu dostupni u realnom vremenu, odnosno odmah kako budu pristizali.
Podaci i snimke, jasno, neće biti raspoloživi isključivo na Googleu, nego se već sada organizira njihov prihvat na brojnim drugim mjestima u cyberspaceu.
Što se pak lokacije tiče, Cerro Pachon odabran je zato što se teleskopi obično i postavljaju u rjeđe naseljena područja gdje je i zagađenost zraka najmanja jer ona škodi vidljivosti.
Gleda se da to bude na što većoj nadmorskoj visini i u suhoj klimi, znači tamo gdje je mali broj oblačnih dana u godini.
Cerro Pachon imao je od deset kandidata i najbolje infrastrukturne uvjete pa se smatra da će upravo s tog mjesta u Čileu stizati do sada najčišće snimke svemira u ljudskoj povijesti.
"Ne samo za sonde koje danas stižu i do najudaljenijih planeta u našoj galaksiji nego i više od toga. " - ajme koje besmislice. niti jedna jedina sonda nije stigla ni do najbližeg planeta izvan sunčevog sistema. a niti nećeeće u idućih tisuću godina. a kamoli do najudaljenijeg... ovaj lik stvarno nema pojma o čemu piše...