Hrvatska zajednica Calgaryja svojim brojnim udrugama, aktivnostima i organiziranošću može biti školski primjer potvrde stare izreke: "Gdje ima volje, naći će se i načina".
Dana 22. travnja 2017., Društvo za njegu hrvatske kulturne baštine i Hrvatski radio "Calgary" zajednički će proslaviti veliki jubilej – 30. obljetnicu osnutka.
>> Međimurci u Kanadi: Ovako nešto nije moguće zamisliti u Hrvatskoj
Obje udruge odgovor su na težnje hrvatskih iseljenika hladne kanadske provincije Alberte za promicanjem i očuvanjem naše kulturne baštine na ovim prostorima.
Grupa vizionara okupila se 1987. godine na prijedlog pok. dr. Vladimira Markotića pa je u suradnji sa skupinom entuzijasta, koju su predvodili Marijan Trnski, Darlene Duić, Pavao Jurčić, Luka Nikšić, Vera Kruger i dr. Dagmar Oberhofer, osnovali Hrvatski radioprogram "Society".
Prva emisija Hrvatskog radija "Calgary" snimljena je u crkvenoj dvorani Majke Božje Bistričke, pod pokroviteljstvom fra Duje Bobana, a bilo je riječi o Zagrebu. Sadržaj su pripremili Marijan Trnski i Mira Keča, a program je vodila Mira Marjanović.
Uvodnim riječima "Ovdje hrvatski radioprogram koji ćete od danas slušati svake nedjelje", radio je 18. travnja službeno započeo emitiranje te tako postao nezaobilazni dio života članova hrvatske zajednice.
U početku su emitirane unaprijed snimljene polusatne emisije, a od 1989. počelo je jednosatno javljanje uživo iz studija CJSW.
Tehnički uvjeti te davne 1987. bili su daleko od idealnih te su predstavljali ozbiljnu prepreku razvoju radija pa se izazovima ovog posla pristupilo krajnje profesionalno.
Program je imao važnu informativnu i kulturnu ulogu, a iz godine u godinu postajao je sve omiljeniji i nezaobilazan dio nedjeljnog rituala naših iseljenika.
Uloga Hrvatskog radija "Calgary" danas je informativne i zabavno-glazbene naravi. Auditorij doseže više tisuća slušatelja, što ga čini jednim od najslušanijih lokalnih radija nacionalnog hrvatskog predznaka.
Zahvaljujući modernoj tehnologiji, ovaj program danas se može izravno slušati na bilo kojem kontinentu.
Godine 1986. na prijedlog skupine entuzijasta udareni su temelji za Croatian Heritage Society "Kardinal Stepinac", kojem su se pridružile udruge Vila Velebita i Hrvatske zlatne žice 1995.
Danas ovo vitalno društvo okuplja četiri folklorne skupine (Vila Velebita 1, Vila Velebita 2 , Vila Velebita 3, Kardinal Stepinac), mušku klapu "Kroata", žensku klapu "Lasta", tamburaški orkestar "Zlatne žice", podmladak "Zlatne žice 2" te školu tamburice.
Svaki je početak težak i trnovit, a to nepisano pravilo vrijedilo je i za Croatian Heritage Society koje je nailazilo na niz problema.
Najveći izazovi bili su nabavljanje narodnih nošnji, instrumenata, nota te koreografija za plesne korake.
Ipak, sve te nedaće nisu bile velika prepreka za članove novoosnovanog društva koji su utkali svu svoju ljubav u svaki šav, svaki vez i svaku narodnu nošnju koju su sašili i izvezli.
Kada su napuštali svoja ognjišta s "dva kovčega u rukama", naši iseljenici nisu zaboravili ponijeti sa sobom jednu važnu stvar – dio zavičaja u narodnim nošnjama koje neki od starijih članova i danas ponosno oblače.
One su postale obrazac po kojima su se šivale i vezle nove nošnje za članove folklornih skupina, a danas se pak Društvo za njegu hrvatske kulturne baštine ponosi pozamašnom kolekcijom iz svih krajeva domovine.
Od samog osnutka pa do danas, Croatian Heritage Society kroz ples, pjesmu i glazbu stalno radi na očuvanju hrvatske tradicije te istodobno niže uspjehe na promicanju naše kulturne baštine, kako na lokalnoj razini tako i izvan granica Kanade.
Kao nezaobilazan sudionik Hrvatskog folklornog festivala zapadne Kanade, na kojem uzastopce nastupa već puna tri desetljeća (ove godine na redu je jubilarni 40. festival), Croatian Heritage Society može se pohvaliti brojnim nastupima po Sjedinjenim Američkim Državama te uspješnim turnejama diljem Lijepe Naše.
Prva turneja po Hrvatskoj bila je 1994. godine. Tada je grupa nastupala za prognanike u Ičićima, u Varaždinu za ranjene hrvatske branitelje, a sudjelovala je i na zagrebačkoj smotri folklora te na Đakovačkim vezovima.
Godine 1997., na zajedničkom Kanadsko-hrvatskom folklornom festivalu koji se održao u koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu, Croatian Heritage Society bila je jedina folklorna skupina iz zapadne Kanade.
Gradišćanske Hrvate u Mađarskoj, Slovačkoj i Austriji Društvo za njegu hrvatske kulturne baštine posjetilo je 2000., a iste godine uspješno je nastupilo i na Đakovačkim vezovima.
Društvo za njegu hrvatske kulturne baštine može biti ponosno na dugogodišnji rad u koji su utkani nebrojeni sati vježbanja i usavršavanja plesnih koreografija.
Divno je vidjeti nekadašnje djevojčice i dječake koji su počeli svoje prve plesne korake u kolu, a danas dovode svoju djecu na probe te su još uvijek aktivni članovi društva.
To je pozitivan ritam životnog ciklusa, satkan od najfinijih niti ponosa i prijateljstva te izvezen prelijepim vezom uspomena.
>> Kako mi je jedna stvar promijenila život u Kanadi
